Dojenče se kardiološki prati zbog pulmonalne stenoze blagog stupnja i otvorenog foramena ovale. Molim Vaše mišljenje!

Anameza
Dojence se kardioloski prati zbog pulmonalne stenoze blagog stupnja i otvorenog foramena ovale .
Dojence je dobro,napreduje na tjelesnoj tezini ,ne plavi pri placu,ne umara se pri hranjenju ,nije bolesno kd zadnje kontrole.
Status.
Prekordij miran,eupnoicna ,eukardna,bez bez vidljive cijanoze .šum disanja normalan,nema organomegalije. PAF +/+.
SRCE akcija ritmicna,tonovi jasni,grublji sistolicki šum int.II/6 uz gornji iris.
EKG sinus ritam,153min ,el.os intermedijalna ,PR 0.11, ORS 0.08,OTC 0.35,blok desne grane,hipertrofija dedne klijetke .
UZV srca
Normalna segmentalna građa srca, blaze povecane desne srčane šupljine,kontraktilnost primjerena.Otvoren je fonamen ovale,oštrijih rubova, velicine oko 7mm,s L-D pretokom,IVS intaktan.
Nema duktusa,niti koarktacije.Atrioventrikularne valvule normalno inserirane,funcionalno normmalne.Aortna valvula ima tri kuspisa,nema stenoze,insuficijenije,niti subaortne opstrukcije. Stenoza pulmonalne valvule s brzinom protoka do 2,8 m/s, sto odgovara gradijentu 30 mmGg. Fizioloska insuficijencija PV normalne brzine . Blaga stenoza ljeve i desne grabne pulmonalne arterije . Nema perikardijalnog izljeva niti tm tvorbi .
DIJAGNOZA otvoren foramen ovale
Pulmonalna stenoza 30mmHg
Preporuka
Preporucuje se pregled na Klinici u Zagrebu radi dodatne evaluacije srčane greške.

15.7.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Beba ima prirođenu srčanu grešku: pulmonalnu stenozu s otvorenim foramenom ovale, što zahtijeva daljnju kardiološku obradu u odgovarajućem kliničkom centru. Na KBC-u Rebro na odjelu kardiopedijatrije će se odlučiti o daljnjem dijagnostičkom i terapijskom postupku. U nekim slučajevima se pulmonalna stenoza rješava balonskom dilatacijom putem katetrizacije srca, a u rjeđim slučajevima kirurškim zahvatom. Konačnu odluku će donijeti njihovi specijalisti nakon pregleda bebe i obrade, te o svemu porazgovarajte sa njima.

Lijepi pozdrav

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

EKG

Imam nalaz holtera EKG-a – možete li mi reći svoje mišljenje?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]