Dvostruka terapijska doza

Podrav pijem vec dugo vremena tablete za tlak Co perinevu po 1 tbl ujutro,u 2 navrata mi se desilo da sam jednostacno zaboravio da sam popio vec terapiju pa sam znao uzet po jos 1 tabletu to jesr znaci 2 ali mi je propisana samo 1 a jos 1 sam slucajno uzeo iz zaborava,zanima me ima li tu kakve opasnosti ili nema?

22.5.2024

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,
Nema opasnosti ukoliko vam tlak nije bio prenizak (maksimalna dnevna doza navedenog lijeka je 8/2,5mg).
Pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska hipertenzija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Fobično anksiozni poremećaj

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Bolest srčanih zalistaka

Procjena perioperativnog rizika bolesnika s bolešću srčanih zalistaka pri kirurškim zahvatima izvan srca

Bolesnici koji imaju bolest srčanih zalistaka (BSZ) imaju veći perioperativni morbiditet i mortalitet u slučajevima kirurških zahvata. Tim bolesnicima se određuje prije predviđene operacije perioperativni rizik na osnovu sljedećih parametara: Prije predviđenog kirurškog zahvata svim bolesnicima s dokazanom BSZ ili postavljenom sumnjom na BSZ treba učiniti ultrazvuk srca. Ultrazvukom srca možemo strukturno i funkcionalno evaluirati […]

Acetilsalicilna kiselina

Preporuke o prekidu ili nastavku terapije acetilsalicilnom kiselinom prije kirurških zahvata

Acetilsalicilna kiselina u dozi od 75mg ili 100mg većinom se preporučuje u sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji, osobito nakon preboljelog infarkta miokarda, cerebrovaskularnog inzulta, ugradnje arterijskog stenta te nakon operacije arterijskih premosnica. Acetilsalicilna kiselina se preporučuje u cilju prevencije nastanka krvnih ugrušaka. Uvijek je prisutna dilema da li prekinuti uzimanje asetilsalicilne kiseline prije nekog kirurškog zahvata izvan […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

MSCT koronarografija

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Preskakanja srca – mogu li dobiti infarkt?