EKG – molim objašnjenje

Poštovanje,
molila bih objašnjena 2 EKGa za koja su navedena da su abnormalna. Da vas kratko uputim imam često preskakanja srca, kada sam išla na ultrazvuk fizički je srce izgledalo uredu, ali sam i dalje nakon toga imala “napadaje”.
EKG 8.11.2022.:
Rate 58, normal sinus rhythm, normal P axis, PR, rate and rhythm
PR 169 Nonspecific intraventricular conduction delay QRS 120 mS or wider
QRSD 126
QT 406
QTc 399

Axis
P 33
QRS 62
T 50 – ABNORMAL ECG- Unconfirmed diagnosis

EKG 31.12.2022.

HR 83/min
RR 726 ms
P 105 ms
PR 144 ms
QRS 86 ms
QT 374 ms
QTcB 439 ms
P os 65°
QRS os 84°
T os 71°
Sokolow-Lyon 2,40 mV
Cornell 0,46 mV
Lewis -1,22 mV

Granično
Sinusni ritam
Normalna električna os
Nespecifična ST abnormalnost (depresija)
Graničan EKG
Nepotvrđeno izvješće

19.4.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

U oba EKG nalaza napisano je da se radi o normalnom sinusnom ritmu srca uredne frekvencije. U prvom je automatski ispis EKG-a navedeno da postoje nespecifične intraventrikularne smetnje provođenja, a u drugom nespecifične promjene ST spojnice. Ne navode se druge abnormalnosti. Zato je uređaj napisao da se radi o graničnim nalazima. Interpretacija EKG-a radi se na osnovu slike, a ne ispisa automatske analize EKG uređaja, a analizu radi liječnik koji snima EKG.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]