Ekstrasistole

Zdravo.Musko sam i Imam 19 godina i bavio sam se sportom Kosarke.Pred 4 meseci sam prekinuo da treniram.Pre 3 meseci kad sam merio puls u mirovanju bio mi je 54 otkucaja u minuti ali primetio sam preskok u ritmu(kao da srce prestane raditi i onda udari jace i normalno nastavi da kuca).Previse sam se uplasio uvece nisam mogao da spavam mislio sam da cu da umrem.Otiso sam kod lekara kardiologa dao mi recept da uradim full krvnu sliku analize mokracu i sve je bilo u redu.Napravio mi je EKG ali posto sam bio mnogo uplasen puls mi bio oko 100 i kad mi je pravio Ultrazvuk Srca kardiolog mi reko da pokusam da se smirim da me pregleda dobro pa kad sam se malo smirio reko mi je da mi je srce super.Pitao sam ga dali mogu da nastavim da trcim i da se bavim sportom on je rekao da mogu.Pitao sam za holter ali ovde u moju drzavu to se ceka mnogo dok dobijes.I do dan danas imam ekstrasistole ali kad pomislim na niv samo kad legnem i osetim ih ali kad ne mislim ih uopste ne osecam.Da napomenem kad trcim kad mi srce brzo lupa onda ne osecam ni jedan preskok niti osecam neki zamor.Plasi me samo jos dali su ekstrasistole opasne i dali dok trcim mnogo mogu da odapnem…Molim vas dajte mi odgovor dali je opasno.Hval!!

26.1.2018

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

O kojoj se vrsti srčane aritmije radi jedino se može ustanoviti na EKG-u, ergometriji i na Holter EKG-u. Bez ovih dijagnostičkih pretraga ne može se govoriti o kojoj se aritmiji rca radi i koliko je ona opasna. Trebali bi napraviti sve ove pretrage i nakon toga sa svim nalazima zatražiti pregled kod kardiologa.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije SMJERNICE EUROPSKOG KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA PREPORUČUJU „FA-CARE“ PRISTUP U UPRAVLJANJU FIBRILACIJOM ATRIJA Upravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima […]

Kardiologija

Šta znači početna ateroskleroza aorte?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Fibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

U zadnje vrijeme imam problem s disanjem – što mi se događa?