Jesu li potrebne daljnje pretrage srca?

Poštovana gđo doktor,
molim Vas za mišljenje vezano za nalaz ergometrije.
Imam 65 g. terapija: Diovan 80 i Concor 2,5 mg.
Nalaz: Erg testiranje u trajanju 3,54 min. Maksimalno postignuto opterećenje iznosi max. METS 5.60.puls u mirovanju je 83bpm, a maksimalni u opt 155bpm, tlak u mirovanju 135/80, a maksimalni u opt 170/70.
EKG u mirovanju: sinus ritam frekv 86/min, denivelacija ST spojnice do 1mm inferiorno, do 0,5mm lateralno; EKG tijekom opt. sinus tahikardija frekv.155/min, progresijaST spojnice do 2mm u inferiornim odvodima, do 1mm u lateralnim. EKG nakon opt. sinus ritam frekv. 83/min,rekuperacija primjena u 6.min.
Zakljucak: klinički negativan, EKG graničan TKR. Pri opterećenju od 5.60 METTa postignuto 99%očekivanog pulsa. Fiziološki porast tlaka.Test prekinut zbog nemogućnosti daljnjeg praćenja trake.
Molim Vas za mišljenje o ovom nalazu i jesu li potrebne daljnje pretrage.
Zahvaljujem,
Lp

11.5.2021

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

nalaz ergometrije ukazuje na granične repolarizacijske promjene u EKG-u koje su nam indirektan pokazatelj moguće koronarne bolesti. Tijekom cijelog testa niste imali subjektivnih tegoba (stoga je napisano da je nalaz klinički negativan). Međutim, ako imate bolove u grudima ili zaduhu (u naporu ili mirovanju), tada se može razmotriti da Vas kardiolog uputi na MSCT koronarografiju (neinvazivno snimanje koronarnih arterija kontrastom na CT-u) što se obavlja ambulanto. To je slikovni prikaz koronarnih arterija kojim dobivamo dragocjene informacije o aterosklerotskim promjenama stijenki arterija. Svakako treba učiniti i UZV srca.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Holter srca

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Preskakanja srca – mogu li dobiti infarkt?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]