Fibrilacija atrija

5 godina mi otac pije Martefarin tablete 5 mg, nakon što je preživjeo moždani udar izazvan fibrilacijom atrija i aritmijom (laički objašnjeno). Zadnje 2 godine na svakoj kontroli krvi nalaz je sve lošiji, te mu se terapija Martefarinom povecava, bez pauze. Trenutno je na 2.5 tablete. On izbjegava K vitamin u potpunosti, C vitamin uzima u minimalnim dozama preko hrane. Kod Kardiologa vec 2 godine ne uspjeva doci na red, zbog čekanja, a sada i korone. Zanima me što odprilike dovodi do zgrušavanja u njegovom slučaju i može li terapija u ovoj dozi i bez prekida biti opasna?! Hvala

23.2.2021

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Martefarin je lijek koji se koristi da bi spriječio nastanak krvnih ugrušaka, kod Vašeg oca uslijed fibrilacije atrija (srčana aritmija). Pri tome se doza korigira prema vrijednsti protrombinskog vremena, PV-INR treba biti oko 2,5. Varijacije te vrijednosti će biti male i neće biti potrebno korigirati dozu ukoliko je hrana ujednačena što se tiče povrća i voća (osobito zelenog povrća koje je bogato K vitamino koji je anatgonist Martefarinu). Ukoliko nema kontraindikacija, a uz Martefarin se ne postižu terapijske vrijednosti PV-INR, treba kardiolog odrediti drugi antikoagulantni lijek /danas imamo na tržištu više vrsta/ kod kojeg nije potrebno pratiti PV i uzima se fiksna doza ovisna o bubrežnoj funkciji. Važno je da se Vaš otac javi za pregled kod kardiologa koji će na osnovu svih nalaza odrediti optimalnu terapiju, osobito u prevenciji ponovnog moždanog udara.
Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]