Fibrilacija atrija i fizikalna terapija

Poštovana,
za dva tjedna krećem na fizikalnu terapiju zbog problema s kralježnicom. Između ostalog, prepisana mi je i terapija strujom (TENS) za područje križa i desne noge.
Početkom 2022. dijagnosticirana mi je aritmija srca (atrijska fibrilacija), a prije točno godinu dana uspješno mi je obavljena elektrokardiokonverzija. Na kontrolnom pregledu prije 6 mjeseci srce je radilo normalno. Na terapiji sam Byol corom (2,5 mg 1x dnevno) i Felkaridom (100 mg 2x dnevno). Nakon elektrokonverzije ne osjećam probleme sa srcem. Bi li terapija strujom u mom slučaju mogla biti problematična?

19.4.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Kod vas je potreban oprez prilikom primjene elektroterapije u liječenju križobolje i svakako fizijatar i fizioterapet trebaju biti upoznati s vašim kardiološkim nalazima. Budući će se TENS primjenjivati na lumbosakralnu regiju i nogu, to ne bi trebalo imati utjecaj na srčanu funkciju i bilo kakav proaritmički utjecaj. Ipak savjetujem da se još kozultirate sa svojim kardiologom.

Lijepi pozdrav.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ALS

Kako skrbiti za bolesnike koji boluju od amiotrofične skleroze

Amiotrofična lateralna skleroza je bolest nepoznatog uzroka koja zahvaća živčane stanice zadužene za motoričke funkcije. U početku bolesti simptomi koji se javljaju su neprimjetni i zbog toga često zanemareni. Tijek bolesti je progresivan, obilježen progresivnom slabošću mišića ekstremiteta ali i mišića odgovornih za disanje, govor i gutanje. Skrb za bolesnika s amiotrofičnom lateralnom sklerozom zahtijeva […]

Fizikalna terapija

Hemofilna artropatija – nekirurško liječenje

Budući da je hemofilija bolest koju karakterizira nedostatak faktora zgrušavanja krvi, prva linija liječenja je primjena faktora zgrušavanja krvi, koji sprječavaju ponovno krvarenje i posljedično tome nastanak artropatije. Liječenje artropatije predstavlja drugu liniju terapije kojoj treba pristupiti kada je hemofilna hemartroza (krvarenje u zglobu) rezultirala promijenama u zglobu. Liječenje može biti konzervativno (nekirurško) i kirurško […]

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija i terapija

Blokade

Vratna radikulopatija – nekirurško liječenje 1.

Kod većine bolesnika se simptomi cervikalne radikulopatije s vremenom povuku i ne zahtijevaju liječenje. Ako je potrebno liječenje, ono će se započeti s nekirurškim opcijama. Oko 90% bolesnika s cervikalnom radikulopatijom koji trebaju liječenje ima dobre do izvrsne ishode s nekirurškom terapijom. Nekirurško liječenje cervikalne radikulopatije obično uključuje: Kratkoročna imobilizacija Odmor Lijekovi Blokade Fizikalna terapija […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]