Hipertenzija

Poštovani,

Prije nekoliko dana nosio sam holter tlaka, ispalo je da imam poprilično visoki tlak(to je moje misljenje), prvo mjerenje pola sata nakon buđenja je bilo 150/90, i sva mjerenja tokom jutra su bila slična. Max. vrijednost je iznosila 195/95. U tome periodu nisam nista radio, sjedio sam pred računalom, tokom popodneva vrijednosti tlaka su se mijenjale, od 120/80- 170/90. Ugl. tlak je poprilicno varirao. Tokom spavanja, tlak je bio u granici normale. Ja sam muškarac, 30 god., nepušač 7mj. Prije toga sam pušio 15 godina, ne konzumiram alkohol i kavu vec 2 godine, od kad su poceli simptomi vrtoglavice. U predhodnih 6 mj. Imam neugodan osjecaj probadanja u podrucju srca. Napravljen ekg srca- uredan, napravljena ergometrija- uredna(osim sto je test prekinut nakon 10min zbog otkucaja od 198/min), napravljen UZV srca, uredan uz objasnjenje da imam malo zadebljanje nekog zalistka(doktor je rekao da je to specificno za ljude koji imaju problema s visokim tlakom, no da nije ništa opasno). Nalazi krvi, uredni, osim kolesterola 5.3, štitnjača uredna. U mojoj obitelji je hipertenzija prisutna generacijama. Moj doktor opće prakse tvrdi da to nije tlak, da je sve povezano sa stresom, koje je Vaše mišljenje? Hvala.

Lp

26.6.2020

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,
Ukoliko je holter tlaka pokazao da imate povišene vrijednosti tlaka i ukoliko nalaz ultrazvuka srca ukazuje na hipertenzivno srce (vjerojatno vam je kardiolog rekao da imate hipertrofiju stijenke lijeve klijetke, jer to je specifično za neliječenu hipertenziju),
tada trebate početi liječiti odgovarajućim lijekovima arterijski tlak uz dalje pridržavanje dijetetskih mjera (redukcija soli u ishrani do maks 4g d., redovita umjerena tjelesna aktivnost). Niste naveli kakav je odgovor arterijskog tlaka bio tijekom ergometrije.
To je također važno pogledati jer kod neregulirane arterijske hipertenzije u opterećenju dolazi do naglog skoka tlaka, neprimjerenog za stupanj opterećenja u ergometriji.
U mirovanju u budnom stanju arterijski tlak treba biti ispod 140/90mmHg.
Pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]