Imam problem s visokim tlakom pa Vas molim da mi pojasnite neke stvari

Poštovani, imam problema sa visokim tlakom, pa Vas molim da mi razjasnite neke stvari u vezi tlaka. Star sam 62 god i relativno dobrom sam fizičkom stanju. Ne osjećam neke posebne zdrastvene probleme. Ne pušim 4 godine, index tjelesne mase mi je oko 30. Nosio sam holter tlaka na desnoj ruci i ustanovljen mi je prosječan tlak 161/75 ( po danu 170/78, a po noći 131/68 ). Na lijevoj ruci mi je tlak znatno niži ( i do 50 mm ) i kardiolog sumlja na začepljenje lijeve podključne arterije (subklavije). Propisao mi je tablete Triplixam 5/1,25/5mg (po jednu tabletu ujutro i navečer) kao zamjenu za Articel 5mg, što mi je uz tabletu Andol 100 pro za ručak i tabletu Tulip 20 mg navečer, propisala moja obiteljska lječnica. Imam malo povišen koleserol ( ukupni 5,7, a LDL 3,5), dok mi je šećer u redu. Idući mjesec ću izvršiti snimanje (dopler) te lijeve podključne arterije i ponovo ću nositi holter tlaka. Napominjem da sam nosio i holter EKG-a i obavio sam ultrazvuk srca. Nalazi toga su vjerovatno bili u redu, jer mi kardiolog nije rekao da nešto ne valja. U vezi razlike tlaka između lijeve i desne ruke, na internetu sam pročitao da se ta razlika često javlja kod ljudi koji puno fizički rade, i na ruci koja je jače opterečena mjeri se veći tlak. Ja radim dosta težak fizički posao, i to većinom sa desnom rukom. Na lijevoj ruci mi je prije 14 godina pukla tetiva bicepsa. U bolnici mi to nisu ( ne znam zašto) operirali, tako da mi je lijeva ruka puno slabija od desne, i nju maksimalno štedim. Molim Vas da mi odgovorite, dali i ta nesimetrija lijeve i desne ruke može utjecati na tu razliku u mjerenju tlaka. Također Vas molim ako mi možete nešto reći o Strauss kapima koje navodno poboljšavaju prohodnost krvnih žila. Dali su one stvarno tako dobre, ili je to još nešto da se ljudima uzme novac ? Ako i jesu dobre , smiju li se uzimati bez preporuke lječnika, s obzirom na lijekove koje pijem.

Srdačan pozdrav,

31.7.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

Kod većine ljudi, osobito dešnjaka,  nešto je veći tlak na desnoj ruci. Budući se kod vas radi o velikoj razlici, kardiolog je dobro preporučio pretrage arterija ramenog obruča kako bi se isključila periferna arterijska bolest koja je najčešći uzrok toj razlici. Ukoliko se ne nađe značajno suženje potključne arterije, niti aterosklerotska bolest, treba napraviti obradu koštanomišićnog sustava gornjeg grudnog koša i ramenog obruča, kako bi se isključio mogući sindrom gornjeg torakalnog otvora. O tome ćete razgovarati sa svojim kardiologom. Uzimate svu potrebnu terapiju, te stoga preporučujem da ne uzimate kapi, osobito jer u njima ima i ekstrakta gloga što je kontraindicirano uz uzimanje acetisalicilatne kiseline.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet