Imam problem s visokim tlakom pa Vas molim da mi pojasnite neke stvari

Poštovani, imam problema sa visokim tlakom, pa Vas molim da mi razjasnite neke stvari u vezi tlaka. Star sam 62 god i relativno dobrom sam fizičkom stanju. Ne osjećam neke posebne zdrastvene probleme. Ne pušim 4 godine, index tjelesne mase mi je oko 30. Nosio sam holter tlaka na desnoj ruci i ustanovljen mi je prosječan tlak 161/75 ( po danu 170/78, a po noći 131/68 ). Na lijevoj ruci mi je tlak znatno niži ( i do 50 mm ) i kardiolog sumlja na začepljenje lijeve podključne arterije (subklavije). Propisao mi je tablete Triplixam 5/1,25/5mg (po jednu tabletu ujutro i navečer) kao zamjenu za Articel 5mg, što mi je uz tabletu Andol 100 pro za ručak i tabletu Tulip 20 mg navečer, propisala moja obiteljska lječnica. Imam malo povišen koleserol ( ukupni 5,7, a LDL 3,5), dok mi je šećer u redu. Idući mjesec ću izvršiti snimanje (dopler) te lijeve podključne arterije i ponovo ću nositi holter tlaka. Napominjem da sam nosio i holter EKG-a i obavio sam ultrazvuk srca. Nalazi toga su vjerovatno bili u redu, jer mi kardiolog nije rekao da nešto ne valja. U vezi razlike tlaka između lijeve i desne ruke, na internetu sam pročitao da se ta razlika često javlja kod ljudi koji puno fizički rade, i na ruci koja je jače opterečena mjeri se veći tlak. Ja radim dosta težak fizički posao, i to većinom sa desnom rukom. Na lijevoj ruci mi je prije 14 godina pukla tetiva bicepsa. U bolnici mi to nisu ( ne znam zašto) operirali, tako da mi je lijeva ruka puno slabija od desne, i nju maksimalno štedim. Molim Vas da mi odgovorite, dali i ta nesimetrija lijeve i desne ruke može utjecati na tu razliku u mjerenju tlaka. Također Vas molim ako mi možete nešto reći o Strauss kapima koje navodno poboljšavaju prohodnost krvnih žila. Dali su one stvarno tako dobre, ili je to još nešto da se ljudima uzme novac ? Ako i jesu dobre , smiju li se uzimati bez preporuke lječnika, s obzirom na lijekove koje pijem.

Srdačan pozdrav,

31.7.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

Kod većine ljudi, osobito dešnjaka,  nešto je veći tlak na desnoj ruci. Budući se kod vas radi o velikoj razlici, kardiolog je dobro preporučio pretrage arterija ramenog obruča kako bi se isključila periferna arterijska bolest koja je najčešći uzrok toj razlici. Ukoliko se ne nađe značajno suženje potključne arterije, niti aterosklerotska bolest, treba napraviti obradu koštanomišićnog sustava gornjeg grudnog koša i ramenog obruča, kako bi se isključio mogući sindrom gornjeg torakalnog otvora. O tome ćete razgovarati sa svojim kardiologom. Uzimate svu potrebnu terapiju, te stoga preporučujem da ne uzimate kapi, osobito jer u njima ima i ekstrakta gloga što je kontraindicirano uz uzimanje acetisalicilatne kiseline.

Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Možete li mi protumačiti nalaz EKG-a?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

RTG – možete li mi pomoći oko nalaza?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]