Može li prolaps diskova vratne kralježnice uzrokovati visok krvni tlak?

Poštovanje.
Prije nekoga vremen sam završio na hitnoj zbog visokog tlaka.Imam 43 god.i predispozicije za visok tlak od majke,njenih bliznjih i bliznjih sa oceve strane.U proteklih 10-15 dana sam izvršio stotine pretraga krvi,hormona stitnjače,ultra zvuk štitnjače, abdomena,ultra zvuk srca,nema zgrusavanja,pluća su uredu.Uradio sam holter tlaka ,tlak je 140,145-90-95.Porodična mi je ulključila terapiju Irumed tabl 10.mg prije holtera jer mi je danima pritisak bio 155-160 sa 95-100.Imam herniju hietalnu koja mi cesto izaziva tegobe,pritisak u prsima,malo jače otkucaje srca,al nikada nisam imao pritisak,i takode prije desetak god.magnetnom otkriven prolaps diskova u vratnoj kičmi u nivou C2-C3 i C3-C4,od ovog prolapsa sam u pocetku imao probleme sa trncima u rukama,nogama,zujenju u uhu,osjecaj pritiska u zatioku,trnjene djela lica,jezika,al srecom to je proslo vrlo brzo i navikao sam se na taj zivot,nekada glava zaboli zbog nelagodnog polozaja vrata ako putujem,spavam na tudem jastuku,ali ni kada je prolaps otkriven tlaka nije bilo.Ja se izvinjavam zbog dužine pitanja,al me zanima da li je vremenom došlo ,to jeste da li prolaps moze uzrikovati visok pritisak.?
Hvala vam

29.11.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

Prolaps diskova vratne kralježnice nije uzrok visokog krvnog tlaka. U više od 95% slučajeva nalazimo esencijalnu arterijsku hipertenziju u čijoj osnovi nastanka ne postoji organski uzrok. Jedan od čimbenika rizika nastanka arterijske hipertenzije je nasljeđe (u vašem slučaju postoji pozitivna obiteljska anamneza), ali su značajne i nezdrave životne navike.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]