Povišeni krvni tlak

Povišeni krvni tlak ili arterijska hipertenzija je trajno povišenje sistoličkog krvnog tlaka ≥ 140 mmHg, dijastoličkog ≥ 90 mmHg ili obiju vrijednosti u mirovanju.

Važno je naglasiti da se krvni tlak mjeri u mirovanju, budući da vrijednosti krvnog tlaka nisu stalne, nego se mijenjaju ovisno o tjelesnoj aktivnosti, dobu dana, psihičkom stresu i drugom. Prema uzroku najčešće su primarne ili esencijalne hipertenzije  nepoznatog uzroka (>90%), dok je hipertenzija poznata uzroka, tzv. sekundarna najčešće povezana s bubrežnim i endokrinološkim  bolestima. Visoki tlak posljedica je i prekomjernog konzumiranja alkoholnih pića, tjelesne neaktivnosti, prekomjernog unosa soli, prekomjerne tjelesne težine, pušenja, korištenja  kontraceptivnih pilula i nekih drugih  lijekova.

Visoki krvni tlak- tihi ubojica

Za povišeni krvni tlak često kažemo da je tihi ubojica iz razloga što često nisu prisutni nikakvi simptomi i vrlo često dovodi do niza komplikacija u vidu:

  • koronarne bolesti srca-angina pektoris i infarkta miokarda,
  • moždanog udara,
  • popuštanja  srca,
  • oštećenja krvnih žila-ateroskleroze,
  • oštećenja bubrega i mozga i
  • gubitka vida.

Subjektivne smetnje većina bolesnika počinje osjećati tek s razvojem komplikacija zbog povišenog krvnog tlaka. Povišeni krvni tlak  je najčešća  kronična nezarazna bolest od koje boluje svaka treća odrasla osoba diljem svijeta,  glavni je čimbenik rizika od srčanožilnih bolesti (srčanog i moždanog udara) i najčešći uzrok smrti u svijetu pa i u Hrvatskoj. Visoka učestalost povišenog krvnog tlaka posljedica je starenja populacije, porasta broja debelih osoba i povećanog unosa soli.  Bolesnici s visokim vrijednostima krvnog tlaka imaju 6 puta veći rizik obolijevanje od koronarne bolesti srca i 19 puta veći rizik od moždanog udara.

Gotovo 50 % svih uzroka smrti su srčano-žilne bolesti i s njima povezan povišeni krvni tlak, stoga su pravovremeno otkrivanje, redovita kontrola i dobra regulacija krvnog tlaka neki od najvažnijih čimbenika u prevenciji srčanog i moždanog udara i s njima povezane trajne invalidnosti i prerane smrtnosti. 

Kako mjeriti krvni tlak?

Mjerenje krvnog tlaka kućnim mjeračima:

  • Automatski tlakomjeri, osobito oni  s manšetom na ručnom zglobu manje su precizni i u pravilu pokazuju više vrijednosti za 10-20 mmHg.
  • Precizniji su automatski tlakomjeri s manšetom na nadlaktici. Važno je istaknuti da kod bolesnika s poremećajem srčanog ritma, poput fibrilacije pretkljetki kućni automatski mjerači tlaka nisu pouzdani.

Prije mjerenja tlaka potrebno je mirno sjediti pet minuta sa stopalima na tlu, ne pušiti niti piti kavu. Pravilno postaviti narukvicu tlakomjera odgovarajuće dimenzije, donji rub manšete mora biti 3 cm iznad lakatne jame, ruka mora biti u razini srca položena na tvrdu podlogu. Mjerenje obaviti u miru, bez žurbe, nakon 5 minuta mjerenje ponovite. Vrijednost krvnog tlaka je srednja vrijednost dvaju mjerenja. Krvni tlak potrebno je mjeriti dva puta na dan (ujutro i navečer), oba puta napraviti mjerenje s razmakom od 3-5 minuta,potrebno je zapisivati vrijednosti krvnog tlaka te ih pokazati svom liječniku.

Liječenje visokog krvnog tlaka

Osnovni cilj liječenja je sniženje povišenih vrijednosti  krvnog tlaka, prevencija komplikacija, smanjenje ukupnog pobola, smanjenje invalidnosti  i produljenje života.

Liječenje povišenog krvnog tlaka sastoji se u promjeni i održavanju zdravih  životnih navika i u primjeni lijekova za snižavanje krvnog tlaka. 

Promjene životnih navika sastoje se u:

  • održavanju optimalne tjelesne težine (ITM manji od 25kg/m², opseg struka manji do 102 cm za muškarce, i 88 cm za žene) ,
  • zdravoj i uravnoteženoj prehrani,
  • prehrani prilagođenoj zdravstvenom stanju , npr. kod šećerne bolesti,
  • smanjenju unosa soli (max.5-6 grama soli na dan),
  • prehrani koje ne sadrži tzv. skrivenu sol  poput  suhomesnatih proizvoda, gotovih i polugotovih jelima,gotovih juha ( tzv. juha iz vrećice) i jela  s dodatkom aditiva natrijev glutamat,
  • smanjenju unosa masti,
  • redovitoj tjelesnoj aktivnosti u skladu s zdravstvenim stanjem i dobi ( brzo hodanje,trčanje, planinarenje, plivanje, vožnja biciklom),
  • ograničenju unosa alkohola,
  • prestanku pušenja,
  • povećanju unosa ribe, voće,povrća, maslinovog ulja i  hrane s niskim udjelom zasićenih masti.

Liječenjem povišenog krvnog tlaka cilj je postići vrijednosti sistoličkog krvnog tlaka manje od 140 mmHg, jedino se starijima od 80 godina dopuštaju vrijednosti do 150 mmHg. Ciljne vrijednosti donjeg ili dijastoličkog krvnog tlaka (laici  ga zovu „srčani tlak“) su 90 mmHg, osim kod dijabetičara 85 mmHg. Vrsta lijeka s kojim se započinje liječenje ovisi o visini krvnog tlaka, dobi pacijenta, pridruženim komplikacijama i drugim zdravstvenim stanjima (npr. šećerna bolest,angina pektoris, nakon infarkta itd.). U pravilu se liječenje započinje jednim antihipertenzivnim lijekom , te sa nakon dva do četiri tjedna radi procjena uspješnosti terapije. Ako se ne postižu ciljne vrijednosti, potrebno je postepeno povisivati dozu lijeka do maksimalne dozvoljene dnevne doze (ovo osobito naglašavam jer većina naših pacijenta očekuje uspješnost terapije nakon popijenih nekoliko tableta)i/ ili dodati lijek iz neke druge skupine lijekova. Liječnik mora pratiti ustrajnost pacijenta, a pacijent mora biti ustrajan u terapiji i samokontroli povišenog krvnog tlaka.

Pogreške u liječenju povišenog tlaka

Pojedini pacijenti skloni su uzimanju terapije samo kad im krvni tlak „skoči“.Takav način liječenja nije preporučljiv, a kod nekih lijekova može biti i opasan. Promjenu terapije i dozu lijeka treba dogovarati sa svojim liječnikom. Ne prekidajte terapiju kada se postignu „normalne vrijednosti“ krvnog tlaka, pa upravo je i cilj terapije da su vrijednosti krvnog tlaka unutar preporučenih vrijednosti. Nagli skok tlaka nakon stresa ili uzbuđenja potrebno je prvo liječiti sredstvima za umiranjem, ako nakon jedan do dva sata ne dođe do pada krvnog tlaka potrebno je potražiti savjet liječnika.

Sindrom bijele kute

Pojedini pacijenti imaju povišeni krvni tlak samo u liječničkoj ordinaciji, no u kućnim uvjetima nemaju povišeni krvni tlak. Tako povećanje krvnog tlaka posljedica je stresa i tjeskobe zbog samog pregleda i straha pacijenta da sa njegovim zdravljem nešto neće biti uredu. Dijagnoza sindroma bijele kute potvrđuje se ponavljanim mjerenjima krvnog tlaka u ordinaciji i kod kuće, te kontinuiranim mjerenjem krvnog tlaka tijekom 24 sata.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijabetes

Vrućine i povišeni krvni tlak

Dolaskom ljeta dolazi i toplo vrijeme. Termometar se često penje iznad 30 stupnjeva. Za vrijeme ljetnih vrućina, u tijelu se šire krvne žile kako bi se bolje ohladilo. Time se za vrijeme dana zna dogoditi da se snize vrijednosti krvnog tlaka. Kod osoba koje inače pate od hipertenzije, može se desiti da izmjerene vrijednosti tlaka budu […]

Kratkoća daha

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS)

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je stanje koje uzrokuje simptome ubrzanog rada srca, vrtoglavice i umora pri ustajanju iz ležećeg u stojeći položaj. Autonomni živčani sustav uravnotežuje broj otkucaja srca i krvni tlak koji su konstantni bez obzira na položaj tijela (ležeći ili stojeći položaj). U slučaju POTS-a tijelo ne može koordinirati balansiranja stijenki krvnih […]

Ginko

Smijem li koristiti preparat protiv zujanja u ušima ako uzimam terapiju za povišeni tlak?

Tlak

Povišeni arterijski tlak u trudnice … zbog ginekologa

U ginekološkoj se ordinaciji trudnicama na svakoj kontroli rutinski mjeri i arterijski tlak. Uputno je prije mjerenja krvnog tlaka posjesti trudnicu i pričekati 10-ak minuta, naročito ako je do ordinacije hodala stepenicama, možda i potrčala, ili pak duže vrijeme provela u javnom prijevozu u ne baš ugodnom položaju i slično. Rječju, ako je u ginekološku […]

Fizijatar

Bolovi u gornjem dijelu tijela – što mi je?

Dijabetes

Liječenje dislipidemija kod bolesnika s dijabetes melitusom

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta kod bolesnika koji boluju od dijabetes melitusa (šećerne bolesti). Dijabetes je jedan od vodećih kardiovaskularnih čimbenika rizika. Kod bolesnika s dijabetesom neovisnim o inzulinu učestala je pojava dislipidemija. Povećana je razina triglicerida, apolipoproteina B, lipoproteina vrlo male gustoće (VLDL), lipoproteina niske gustoće (LDL), a snižena je razina […]