Kako da se vratim natrag sportu?

Imam 20 godina Bavio sam se nogometom 10 godina, do ove zime kada mi je na utakmici pozlilo i kolabirao sam (syncopa). Pregledan sam na sve moguće načine: i glavu i srce, sve u redu, ali su pronašli problem u krvnim žilama u nogama i tlaku (nisam prošao na tilt table-testiranju). Uglavnom moj je problem što mi se kod šprintanja krvne žile u nogama rašire, ali kad naglo stanem zna se dogoditi da se ne suze pa dolazi do pada krvnog tlaka i nesvjestice. Zabranili su mi profesionalno bavljenje nogometom dok to ne riješim, ali nisu mi ništa savjetovali kome da se obratim (možda vaskularno) nego su mi samo rekli da se nadam da će mi samo proći. Mene zanima jeli ima bilo kakvog načina da se to riješi da se mogu početi ponovno baviti nogometom?

15.4.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

 

Prema opisanom kod vas se vjerojatno radi o vazodepresornoj reakciji pri “tilt-table” testu kao posljedici disfunkcije autonomnog živčanog sustava.

Prognoza ovakve sinkope je dobra i s vremenom  će vjerojtano nestati i da ćete se opet aktivno baviti nogometom. Savjetujem da se javite kardiologu koji će vas pratiti, kontrolirati.

Postoje savjeti kako spriječiti nastanak sinkope u vašem slučaju:

  • treba piti dovoljno tekućine tijekom dana ( 2,5-3,0 l vode)
  • ako je artrijski tlak nizak, treba povećati unos soli ( oko 8 g soli dnevno)
  • treba jesti tijekom dana manje, češće obroke, a kavu piti u manjim količinama; alkoholna pića bi trebalo izbjegavati
  • prije očekivanih dugih stajanja popiti odjednom 500 ml hladnije vode
  • izbjegavati nagla ustajanja iz sjedećeg i ležećeg položaja
  • navečer se preporučuje tuširati mlakom vodom (izbjegavati vruću vodu)
  • redovito vježbati, preporučuju se lagane aerobne vježbe (brzo hodanje, lagano trčanje, vožnja bicikla) i vježbe snage osobito za mišiće nogu i trbuha
  • za smanjenje nakupljanja venske krvi u doljnjim dijelovima tijela mogu se koristiti odgovarajući steznici za trbuh ili kompresivne čarape
  • ako osjetite da ćete izgubiti svijest, treba leći uz podignute noge ili ako stojite prekrižiti noge, napeti ruke uz stisnute šake jer se tim postupcima olakšava vraćanje venske krvi u srce
  • Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam