Kako da se vratim natrag sportu?

Imam 20 godina Bavio sam se nogometom 10 godina, do ove zime kada mi je na utakmici pozlilo i kolabirao sam (syncopa). Pregledan sam na sve moguće načine: i glavu i srce, sve u redu, ali su pronašli problem u krvnim žilama u nogama i tlaku (nisam prošao na tilt table-testiranju). Uglavnom moj je problem što mi se kod šprintanja krvne žile u nogama rašire, ali kad naglo stanem zna se dogoditi da se ne suze pa dolazi do pada krvnog tlaka i nesvjestice. Zabranili su mi profesionalno bavljenje nogometom dok to ne riješim, ali nisu mi ništa savjetovali kome da se obratim (možda vaskularno) nego su mi samo rekli da se nadam da će mi samo proći. Mene zanima jeli ima bilo kakvog načina da se to riješi da se mogu početi ponovno baviti nogometom?

15.4.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

 

Prema opisanom kod vas se vjerojatno radi o vazodepresornoj reakciji pri “tilt-table” testu kao posljedici disfunkcije autonomnog živčanog sustava.

Prognoza ovakve sinkope je dobra i s vremenom  će vjerojtano nestati i da ćete se opet aktivno baviti nogometom. Savjetujem da se javite kardiologu koji će vas pratiti, kontrolirati.

Postoje savjeti kako spriječiti nastanak sinkope u vašem slučaju:

  • treba piti dovoljno tekućine tijekom dana ( 2,5-3,0 l vode)
  • ako je artrijski tlak nizak, treba povećati unos soli ( oko 8 g soli dnevno)
  • treba jesti tijekom dana manje, češće obroke, a kavu piti u manjim količinama; alkoholna pića bi trebalo izbjegavati
  • prije očekivanih dugih stajanja popiti odjednom 500 ml hladnije vode
  • izbjegavati nagla ustajanja iz sjedećeg i ležećeg položaja
  • navečer se preporučuje tuširati mlakom vodom (izbjegavati vruću vodu)
  • redovito vježbati, preporučuju se lagane aerobne vježbe (brzo hodanje, lagano trčanje, vožnja bicikla) i vježbe snage osobito za mišiće nogu i trbuha
  • za smanjenje nakupljanja venske krvi u doljnjim dijelovima tijela mogu se koristiti odgovarajući steznici za trbuh ili kompresivne čarape
  • ako osjetite da ćete izgubiti svijest, treba leći uz podignute noge ili ako stojite prekrižiti noge, napeti ruke uz stisnute šake jer se tim postupcima olakšava vraćanje venske krvi u srce
  • Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

EEG

Nesvjestica – je li to epilepsija?

Kardiovaskularne bolesti

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Nesvjestica

Zašto nastaje nesvjestica?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Nesvjestica ili sinkopa je privremeni gubitak svijesti. Uzrokovana je naglim smanjenjem dotoka krvi u mozak. Epizoda nesvjestice obično traje nekoliko sekundi ili minuta. Osoba zbog smanjenoj dotoka krvi u mozak padne što omogućuje povratak krvi u mozak. Povratkom dotoka krvi u mozak povrati se svijest. Nesvjestica je česta i smatra se da će se do […]

Djeca

Sport i zdravlje djece: kada se dijete treba početi baviti sportom?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Fizička aktivnost je nužna za normalan rast i razvoj djece svih dobnih skupina. Djeca koja se bave sportom su zdravija, postižu bolje rezultate u školi, te imaju bolje razvijene socijalne vještine. Zašto je kretanje važno? Kretanje treba biti sastavni dio života djeteta. Fizička aktivnost omogućava usvajanje i razvoj novih motoričkih vještina, izgrađuje koštanu i mišićnu […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Šta znači početna ateroskleroza aorte?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije SMJERNICE EUROPSKOG KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA PREPORUČUJU „FA-CARE“ PRISTUP U UPRAVLJANJU FIBRILACIJOM ATRIJA Upravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Fibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

U zadnje vrijeme imam problem s disanjem – što mi se događa?

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]