Nesvjestica ili sinkopa je privremeni gubitak svijesti. Uzrokovana je naglim smanjenjem dotoka krvi u mozak. Epizoda nesvjestice obično traje nekoliko sekundi ili minuta. Osoba zbog smanjenoj dotoka krvi u mozak padne što omogućuje povratak krvi u mozak. Povratkom dotoka krvi u mozak povrati se svijest. Nesvjestica je česta i smatra se da će se do 50 posto ljudi onesvijestiti u nekom trenutku svog života. Može se dogoditi u bilo kojoj dobi, uključujući djetinjstvo, iako se nesvjestica češće događa ljudima kako stare. Većina nesvjestica nije razlog za zabrinutost, ali ako se dešavaju često ili su praćene drugim simptomima potrebno je potražiti liječničku pomoć. Nesvjestica je ozbiljna u oko 10 do 15 posto slučajeva kada je uzrokovana srčanim problemima, kao što su abnormalni brzi ili spori srčani ritmovi ili stanja koja ometaju protok krvi iz srca.

Koji su znakovi upozorenja?

Prije nego što se osoba onesvijesti mogu se javiti neki upozoravajući znaci poput:

-osjećaja hladnoće ili vrućine

– vrtoglavice

-preznojavanje

-opća slabost

– glavobolja

-promjene vida poput “crnjenja pred očima , “zvjezdica”

– zujanje u ušima

Najčešći uzroci nesvjestice

Nesvjestica može biti posljedica različitih stanja i bolesti. Najčešći razlog nesvjestice je nagli pad krvnog tlaka, što smanjuje dotok krvi i kisika u mozak. Mnogo je razloga zašto pad krvnog tlaka može dovesti do privremenog gubitka svijesti te prema uzroku nastajanja dijelimo nesvjestice (sinkope) u slijedeće kategorije:

1. Srčana sinkopa: Ova vrsta sinkope uključuje nesvjesticu zbog problema sa srcem. Mnoga srčana oboljenja mogu utjecati na količinu oksigenirane krvi koja se pumpa u mozak.

2. Sinkopa karotidnog sinusa: Ova vrsta sinkope može se dogoditi kada je karotidna arterija na vratu stegnuta (uklještena). Karotidna arterija je krvna žila koja opskrbljuje mozak. Ova vrsta nesvjestice može se pojaviti kada netko nosi vrlo tijesan ovratnik, previše isteže ili okreće vrat.

3. Situacijska sinkopa: Određeni tjelesni pokreti mogu prirodno uzrokovati pad krvnog tlaka koji može dovesti do nesvjestica. Primjeri uključuju sinkope koje se dešavaju pri mokrenju (mikcijska sinkopa) i pri kašlju.

4. Vazovagalna sinkopa: Može se dogoditi kada osoba doživi stresan događaj. Primjeri uključuju pogled na krv, emocionalni stres, fizičku ili emocionalnu traumu ili bol. Stresni događaj stimulira tjelesni refleks koji se naziva vazovagalna reakcija. Srce usporava i pumpa manje krvi, pa krvni tlak pada. Tada mozak ne dobiva dovoljno krvi obogaćene kisikom i osoba se onesvijesti.

Drugi uzroci nesvjestice su:

-određeni lijekovi kao što su diuretici (lijekovi za izmokravanje), blokatori kalcijevih kanala i inhibitori angiotenzin-konvertirajućeg enzima (ACE) koji se često koriste za liječenje visokog krvnog tlaka. I drugi lijekovi poput antipsihotike za poremećaje mentalnog zdravlja, antihistaminike za alergije i narkotike za bol mogu biti uzrok sinkope

-dehidracija ili pregrijavanje

-neurološka stanja

-nagli pad šećera u krvi, kao što se može dogoditi kod osoba s dijabetesom.

Neke aktivnosti također mogu uzrokovati nesvjesticu poput:

-preskakanja previše obroka

-hiperventilacije

-prenapornog fizičnog naprezanja, osobito po vrućini

-prebrzog ustajanja

-konzumiranje alkohola, marihuane i ilegalnih droga.

Dijagnostičke procedure

Bitno je zabilježiti specifične okolnosti koje su dovele do nesvjestice ali i sve lijekove koje osoba uzima kao i dosadašnje bolesti. Čak i ljudi koji se samo jednom onesvijeste trebaju napraviti barem elektrokardiogram (EKG ili EKG), koji bilježi električnu aktivnost srca. Ostali testovi koji se mogu koristiti da se otkrije uzrok nesvjestic su:

-Holter EKG; prijenosni uređaj za praćenje srca kroz24 sata

-Ehokardiogram

-Elektroencefalogram (EEG) mjeri električnu aktivnost mozga

Liječenje

Liječenje nesvjestice ovisit će o dijagnozi. Ukoliko u podlozi nesvjestice nije bolest liječenje nije potrebno i dugoročni izgledi su dobri.

Kako se može prevenirati nesvjestica?

Potrebno je obratiti pozornost na specifične aktivnosti ili situacije koje izazivaju nesvjesticu. Bitno je polako ustajati iz sjedećeg ili ležećeg položaja. Također je bitno ne preskakati obroke. Osjećaj vrtoglavice i slabosti i osjećaj vrtnje upozoravajući su znaci nesvjestice. U slučaju pojave ovih simptoma potrebno je sjesti i stavite glavu između koljena kako bi se olakšao dotok krvi do mozga. Kako bi se izbjegle ozljede uslijed pada osoba se može i leći. Bitno je da ne ustaje dok se ne osjeća bolje.

Sinkopa je česta i u većini slučajeva nije posljedica nekog ozbiljnog stanja ili bolesti te može biti znak da treba smanjiti stres ili obratiti više pozornosti na unos hrane ili tekućine. Ukoliko se učestalo dešavaju i praćene su i drugim simptomima potrebno je obratiti se liječniku kako bi se ustanovi uzrok te ovisno o tome započelo liječenje.