Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS)

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je stanje koje uzrokuje simptome ubrzanog rada srca, vrtoglavice i umora pri ustajanju iz ležećeg u stojeći položaj.

Autonomni živčani sustav uravnotežuje broj otkucaja srca i krvni tlak koji su konstantni bez obzira na položaj tijela (ležeći ili stojeći položaj). U slučaju POTS-a tijelo ne može koordinirati balansiranja stijenki krvnih žila (stezanje) i odgovor otkucaja srca te kao posljedica dolazi do nestabilnosti krvnog tlaka. To uzrokuje razne simptome. Normalno, prilikom ustajanja gravitacija uzrokuje da se oko 10% do 15% krvi taloži u trbuhu, nogama i rukama. To znači da manje krvi dopire do mozga, što može uzrokovati kratku vrtoglavicu. Kod zdravih osoba ovaj se osjećaj vrtoglavice ne događa često jer mišići nogu pomažu pumpati krv natrag do srca. Osim toga, autonomni živčani sustav uključuje niz brzih odgovora. Kako bi nadoknadilo manju količinu krvi koja se vraća u srce nakon ustajanja, tijelo oslobađa hormone adrenalin i noradrenalin. Ovi hormoni obično uzrokuju da srce kuca malo brže i jače. Noradrenalin također uzrokuje stezanje krvnih žila. Sve to dovodi do toga da se više krvi vraća u srce i mozak. Osobe s POTS-om imaju tendenciju sakupljanja veće količine krvi u žilama u uspravnom položaju. Njihovo tijelo reagira otpuštanjem viška noradrenalina ili adrenalina kako bi pokušalo dodatno stegnuti krvne žile. Iz nekoliko razloga, krvne žile ne reagiraju normalno na te hormone. Budući da srce ostaje sposobno reagirati na noradrenalin i adrenalin broj otkucaja srca često se ubrzava. Ova neravnoteža uzrokuje mnoge moguće simptome, poput vrtoglavice, nesvjestice i iscrpljenosti.

Koji su simptomi POTS-a?

POTS se može razviti iznenada ili se može razviti postupno. Simptomi se javljaju odmah ili nekoliko minuta nakon sjedenja ili ustajanja. Ležanje može ublažiti neke od simptoma.

Simptomi uključuju:

  • Vrtoglavicu osobito pri stajanju, tijekom dugotrajnog stajanja u jednom položaju ili tijekom dugih šetnji.
  • Nesvjesticu
  • Zaboravljivost i problemi s fokusiranjem (brain fog)
  • Lupanje srca ili ubrzan rad srca
  • Iscrpljenost/umor
  • Osjećaj nervoze ili tjeskobe, drhtavica i pretjerano znojenje
  • Kratkoća daha (dispneja), bol u prsima
  • Glavobolja, loše opće osjećanje, poremećen san zbog bolova u prsima, ubrzanog otkucaja srca i pretjeranog znojenja tijekom spavanja.

Simptomi POTS-a često se pogoršavaju u situacijama poput boravka u toplim okruženjima, kao što je vruća kupka ili tuš ili vruć dan, stajanje u redu, naporno vježbanje, menstruaciji, prehladi.

Na koga POTS utječe?

Svaki slučaj POTS-a je drugačiji. Većina ljudi s POTS-om su žene u dobi od 15 do 50 godina. Pojedini čimbenici predstavljaju rizik za razvoja POTS-a poput:

– ozbiljne infekcije, virusne bolesti poput mononukleoze

– trudnoće

– fizičke trauma, kao što je ozljeda glave

– autoimuna stanja, kao što su Sjogrenov sindrom, lupus i celijakija.

Što uzrokuje POTS?

Nije poznat uzrok POTS ali smatra se da postoji više uzroka koji dovode do različitih podvrsta POTS-a uključujući:

Neuropatski POTS: Ovo se događa kada periferna denervacija (gubitak opskrbe živcima) dovodi do slabijeg rada mišića u stijenci krvnih žila, posebno u nogama.

Hiperadrenergični POTS: Ovo se događa kada je simpatički živčani sustav preaktivan.

Hipovolemijski POTS: Smanjeni volumen krvi može dovesti do POTS-a. Nizak volumen krvi može uzrokovati slične simptome koji se mogu preklapati kod neuropatskih i hiperadrenergičkih POTS.

Također postoji sve više dokaza koji sugeriraju da bi POTS mogao biti autoimuna bolest, što znači da imunološki sustav napada zdravo tkivo iz nepoznatih razloga.

Kako se dijagnosticira POTS?

Zbog mnogih simptoma koji se mogu pojaviti tijekom vremena može biti teško dijagnosticirati POTS. Osobe s POTS-om mogu imati simptome mjesecima ili godinama prije nego što im se konačno dijagnosticira stanje. Test nagibnog stola (tilt up) mjeri otkucaje srca i krvni tlak pri promjenama položaja tijela i predstavlja ključni test za dijagnozu POTS-a.

Kako liječiti POTS?

Liječenje je individualno te ovisi o simptoma koji se javljaju. U liječenju se koriste lijekovi poput fludrokortizona (povećava zadržavanje soli i volumen krvi), piridostigmina (smanjuje ubrzani rad srca) i midodrina (uzrokuje suženje krvnih žila). Medicinske kompresijske čarape mogu pomoći u potiskivanju krvi iz nogu kako bi se smanjili simptomi POTS-a. Osim lijekova potrebno je usvojiti i zdrave životne navike poput tjelovježbe i promjena u prehrani. Praćenje pulsa i krvnog tlaka i zapisivanje vrijednosti može pružiti uvid u POTS i pomoći liječniku da prilagodi liječenje. Svaki dan u isto vrijeme (ujutro i nakon večere) treba provjeriti krvni tlak i puls. Vrlo je korisno to činiti prvih nekoliko mjeseci od dijagnoze.

Prognoza za POTS općenito je dobra, iako može ozbiljno poremetiti svakodnevni život. Osobe s POTS-om imaju normalan životni vijek a simptomi POTS-a mogu se pojavljivati i nestajati godinama. U otprilike 80% slučajeva stanje se popravlja, ali mnogi ljudi imaju zaostale simptome. Najveći rizik za osobe s POTS-om je ozljeđivanje ako se onesvijeste i padnu.

Iako POTS nije opasan po život, može uvelike ometati svakodnevni život i zadatke. Bitno je rano prepoznati ovo stanje jer različiti tretmani i promjene načina života mogu pomoći u poboljšanju simptoma.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Liječnik obiteljske medicine

Vrtoglavica

Vrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

Glavobolje

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Hipertenzija

Smanjite unos soli i snizite krvni tlak

Hipertenzija ili visoki krvni tlak je kronična bolest koju karakterizira povišeni tlak u arterijama te predstavlja vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti u svijetu. Budući da uslijed povišenog tlaka dolazi do pojave dodatnog pritiska na arterije, posljedično je povećan rizik od zatajenja srca te pojave srčanog i moždanog udara. Kako bi se održao adekvatan protok krvi […]

Bol u želucu

Pritisak u prsima, kratkoća daha, vrtoglavice, bolovi – što mi je činiti?

Dijabetes

Vrućine i povišeni krvni tlak

Dolaskom ljeta dolazi i toplo vrijeme. Termometar se često penje iznad 30 stupnjeva. Za vrijeme ljetnih vrućina, u tijelu se šire krvne žile kako bi se bolje ohladilo. Time se za vrijeme dana zna dogoditi da se snize vrijednosti krvnog tlaka. Kod osoba koje inače pate od hipertenzije, može se desiti da izmjerene vrijednosti tlaka budu […]

Bol

Na što ukazuje MR nalaz kralježnice?

Iz iste kategorije

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Molim mišljenje za MR nalaz mozga

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Neurologija

Što su skotomi?

Skotom je medicinski izraz za poremećaj vidnog polja ili slijepu pjegu. Većina ih se javlja na jednom oku, ali mogu se pojaviti na oba oka. Mnoge stvari mogu uzrokovati skotom ili slijepu pjegu a liječenje ovisi o tome što ih uzrokuje. Retina ili mrežnica je sloj na stražnjoj strani oka koji pretvara svjetlost u električne […]

Neurologija

Kortikobazalna degeneracija

Kortikobazalna degeneracija, koja se naziva i kortikobazalni sindrom, rijetko je stanje u kojem se područja mozga smanjuju, a živčane stanice degeneriraju i umiru tijekom vremena. Bolest zahvaća područje mozga koje obrađuje informacije i moždane strukture koje kontroliraju kretanje. Ova degeneracija rezultira rastućim poteškoćama u kretanju jedne ili obje strane tijela. Obično se javlja kod starije […]

Neurologija

Ataksija

Ataksija obuhvaća poremećaj koordinacije, ravnoteže i govora koji može biti uzrokovan različitim stanjima i bolestima. Može zahvatiti bilo koji dio tijela a osobe pogođene ataksijom često imaju poteškoće sa ravnotežom i hodom, govorom, gutanjem i izvršenjem motoričkih radnji koje zahtijevaju visoki stupanj kontrole poput pisanja. Točni simptomi i njihova ozbiljnost razlikuju se ovisno o poremećaju […]

Neurologija

Je li slabija memorija neurološki problem?