Vazovagalna sinkopa predstavlja gubitak svijesti koji nastaje zbog pretjerane reakcije  na određene podražaje iz okoline. Naziva se i neurokardiogena ili refleksna sinkopa i predstavlja najčešći uzrok nesvjestice. Tijekom vazovagalne sinkope dolazi do naglog pada pulsa i krvnog tlaka što dovodi do smanjenog protoka krvi u mozgu i kratkotrajnog gubitka svijesti. Vazovagalna sinkopa obično je bezopasna i ne zahtijeva liječenje. Ali zbog pada moguće su i ozbiljne ozlijede tijekom epizode vazovagalne sinkope. Potrebno je učiniti pretrage kako bi se isključili ostali uzroci nesvjestice, poput srčanih poremećaja. Vazovagalna sinkopa se može dogoditi u bilo kojoj dobi, uključujući djetinjstvo, a najučestalija je u mladih ljudi.

Simptomi

Prije gubitka svijesti mogu se pojaviti premonitorni znaci poput: blijede kože, nerazgovjetnog govora tunelskog  vida (vidno polje sužava se tako da  se vidi samo ono što je ispred), utrnutosti, vrtoglavice, mučnina, hladnog, ljepljivog znoja, mučnine, ubrzanog rada srca, slabosti tijela, glavobolje i omaglice.

Tijekom epizode vazovagalne sinkope mogu se pojaviti polagan, slab puls, nevoljni pokreti i proširene zjenice. Sinkopalne epizode obično traju samo sekunde ili minute te oporavak nakon vazovagalne epizode započinje za manje od minute. Ako osoba može leći kad se pojave premonitorni simptomi, često se može spriječiti nesvjestica. Kad se dogodi, vazovagalna sinkopa  gotovo se uvijek dogodi u sjedećem ili stojećem položaju. Međutim, svi ne moraju primijetiti  simptome prije nego što se onesvijeste.

Kad se osoba onesvijesti, ležanjem se vraća dotok krvi u mozak. Svijest  se vraća  prilično brzo ali neki ljudi  osjećaju mučninu i mogu povraćati.

Koji su uzroci?

Nesvjestica može biti znak ozbiljnijeg stanja, poput poremećaja srca ili mozga. Vazovagalna sinkopa javlja se kada dio živčanog sustava koji regulira otkucaje srca i krvni tlak prekomjerno reagira na različite čimbenike iz okoliša. Pritom dolazi do usporenja pulsa, širenja krvnih žila  nogu zbog kojeg se nakuplja krv u nogama i  smanjuje krvni tlak. U kombinaciji pada krvnog tlaka i usporenog rada srca vrlo brzo se smanjuju protok krvi u mozgu i nastaje gubitak svijesti. Vasovagalna sinkopa često je pokrenuta kombinacijom dehidracije i uspravnog držanja.

Ponekad se ne može naći okidač vazovagalne sinkope, ali uobičajeni podražaji su:

-Stajanje u zagušljivoj prostoriji

-Izloženost toplini

-Vađenje krvi

-Naprezanje. Prenaprezanje, posebno tijekom vrućine može prouzročiti dehidraciju i pad krvnog tlaka.

-Psihički stres. Emocije poput straha, stresa ili ljutnje mogu utjecati na živce koji kontroliraju  krvni tlak.

-Bol. Jaka bol može potaknuti vagusni živac i izazvati nesvjesticu.

-Dehidracija. Ako se ne unesete dovoljno tekućine,  krvni tlak može pasti.

Kako prevenirati vazovagalnu sinkopu?

Možda se neće moći uvijek izbjeći epizoda vazovagalne sinkope ali svakako je bitno izbjegavati faktore iz okoliša koji mogu uzrokovati sinkopu. Ukoliko osoba osjeti da bi mogla izgubiti svijest potrebno je da se legne i podigne noge. Potrebno je spustiti tijelo na tlo i podići noge više od razine glave. To pomaže protoku krvi u mozak, omogućuje gravitaciji da zadrži krv u mozgu  i može biti dovoljno da se spriječi sinkopalna epizoda. Sjedenje ili ležanje također će  pomoći izbjeći ozljede od pada, poput udarca glavom.

Kako postaviti dijagnozu vazovagalne sinkope?

Nesvjestica obično nije nužno posljedica ozbiljnog stanja ali potrebno je da se osoba javi svom liječniku pogotovo  ako se onesvijestila više puta, epizoda nesvjestice je trajala  više od dvije minute, pojavilo se  lupanje ili nepravilan rad srca, bolovi u prsima, te postoji podatak o povijesti srčanih bolesti i dijabetesa.

Osim fizikalnog  pregleda obično je potrebno  obaviti i nekoliko testova.

Dijagnosticiranje vazovagalne sinkope često započinje fizikalnim pregledom. Tijekom fizikalnog pregleda potrebno je izmjeriti krvni tlak. Također se  mogu napraviti pretrage koje bi isključile druge moguće uzroke nesvjestice poput elektrokardiogram kako bi otkrili nepravilan srčani ritam i druge srčane probleme. Ukoliko se sumnja na srčani uzrok nesvjestice potrebno je učiniti ultrazvučni  pregled srca. Također je potrebno napraviti laboratorijske pretrage da se isključe stanja poput anemije. „Til tup“ se izvodi na stolu koji se može nagnuti i uspraviti te se  mjere otkucaji srca i krvni tlak dok osoba leži, a zatim je u uspravnom položaju. U slučaju vazovagalnu sinkopu, osoba se može onesvijestiti tijekom nagiba prema gore.

Liječenje

U većini slučajeva vazovagalne sinkope liječenje nije potrebno. Potrebno je prepoznati okidače koji uzrokuju nesvjesticu i izbjegavati ih. Ukoliko se epizode vazovagalne  sinkope učestalo ponavljaju može se ordinirati lijek fludrokortizon acetat  koji se obično koristi za liječenje niskog krvnog tlaka može i može biti koristan u prevenciji vazovagalne sinkope.

Osim farmakološke terapije vrlo su bitne nefarmakološke mjere prevencije.  Vježbe za stopala, umjerena fizička aktivnost  i nošenje kompresijskih čarapa može smanjiti nakupljanje krvi u nogama. Potrebno je izbjegavati  dugotrajno stajanje – posebno na vrućim, prepunim mjestima – i piti puno tekućine.  Odavno je prepoznato da ljudi koji jesu dehidrirani su skloni nesvjestici. Kada je unos tekućine nedovoljan ili je gubitak tekućine pretjeran,  volumen krvi koja cirkulira u krvnim žilama se smanjuje i krvni tlak pada. Prosječna zdrava odrasla osoba treba najmanje 1,5 litre tekućine dnevno .Kod vježbanja ili tijekom vrućina može biti potrebno znatno više. Ako osoba  nema povišeni krvni tlak može se  povećati sol u prehrani. Ukidanje lijekova koji snižavaju krvni tlak, poput diuretika je također vrlo bitno u prevenciji nesvjestice.

Prehrana je također bitna u prevenciji vazovagalne sinkope. Mnogi bolesnici s  vazovagalnom  sinkopom imaju pogoršanje simptoma  ako jedu velike teške obroke. Najbolje je jesti malo i često. Rafinirane ugljikohidrate može se jesti za večeru ili u doba kad se može nakon obroka legnuti i odmoriti. Bitno je ne preskakati obroke te jeste  hranu bogatu vlaknima,  svježe i suho voće, povrće, grah i leću, integralni kruh, smeđu rižu, orašaste plodove i tjesteninu. Težina bi trebala biti  u granicama normale (BMI 18,5 do 25). Niska tjelesna težina može smanjiti krvni tlak i povećati rizik za sinkopu.  Pretilost će se povećati krvni tlak, ali ima i druge kardiovaskularne nedostatke.

Vazovagalna sinkopa je česta i najčešće  nije posljedica ozbiljne bolesti, ali je važno isključiti ozbiljna medicinska stanja.  Epizodu nesvjestice obično uzrokuju određeni čimbenici iz okoline, poput snažne emocije, pregrijavanje ili predugo stajanje. Bitno je znati koji čimbenici uzrokuju vazovagalnu sinkopu i izbjegavati ih.  Ukoliko osoba ima osjećaj da  će izgubiti svijest potrebno je da  ostane mirna i kontrolira disanje te da se sjedne  s glavom između nogu ili legne s podignutim nogama. Na taj način se mogu izbjeći ozljede glave koje mogu biti rezultat pada.