Neurogeni mjehur

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Poremećaja živčanog sustava može dovesti  do poremećene  funkcije mokraćnog mjehura i  stanja koje nazivamo neurogeni mjehur. Mišići mokraćnog sustava su pod kontrolom perifernih živaca, leđne moždine i mozga  kako bi se voljno mogao zadržati urin u mokraćnom mjehuru i započeti proces mokrenja u socijalno prihvatljivo vrijeme. Živci prenose poruke između mišića mokraćnog mjehura, leđne moždine i mozga te dovode da se mišići mjehura stegnu ili otpuste. U neurogenom mjehuru funkcija ovih mišića je poremećena zbog problema s perifernim živcima, leđnom moždinom ili samim mozgom.

 Dvije su glavne vrste problema povezane s neurogenim mjehurom. Ovisno o živcima koji su uključeni i prirodi oštećenja, mjehur može postati preaktivan (spastičan) ili nedovoljno aktivan (mlohav ili hipotoničan). Rezultat neurogenog  mjehur može biti nemogućnosti kontrole mokrenja ili urinarna inkontinencija. Do inkontinencije može doći ako se mokraćni mjehur ne može isprazniti (inkontinencija prelijevanja), ako popusti mišić (sfinkter) koji kontrolira mokrenje (stresna inkontinencija) ili ako kontrakcije mišića  mjehura uzrokuju smanjenje njegovog kapaciteta (mokrenje prije nego što osoba uspije doći do toaleta; hitna inkontinencija).

Simptomi neurogenog mjehura

Neurogeni mjehur uzrokuje  gubitak kontrole mokrenja zbog čega može doći do prekomjernog ili nedovoljnog mokrenja.

Tegobe se manifestiraju kao:

-nemogućnost potpunog pražnjenja mjehura

-naprezanje tijekom mokrenja

– učestale infekcije urinarnog trakta

-nekontrolirano curenje urina

-često mokrenje (mokrenje osam ili više puta dnevno)

-hitnost (osjećaj ili potreba za imperativnim mokrenjem).

Koji su uzroci nastanka neurogenog mjehura?

Neurogeni mjehur predstavlja poremećaj prijenosa signala između živaca koji opskrbljuju mokraćni mjehur i mozga i leđne moždine bilo da se radi o poremećaju mozga, leđne moždine ili oštećenju samih  živaca mokraćnog mjehura.

Različite bolesti i ozljede  mozga  i leđne moždine mogu uzrokovati neurogeni mjehur poput Alzheimerove bolesti, tumora mozga ili leđne moždine, multiple skleroze, Parkinsonove bolesti, ozljede leđne moždine, urođenih mana leđne moždine, moždanog udara i drugih stanja.

Također do neurogenog mokraćnog mjehura mogu dovesti stanja i bolesti  koji utječu na same živce  mokraćnog mjehura poput dijabetesa, dugotrajne zloupotrebe alkohola, operacije zdjelice i drugo.

Komplikacije neurogenog mjehura

Neurogeni mjehur  uzrokuje gubitak  osjećaja mokrenja zbog čega  se mjehur može napuniti iznad svog kapaciteta, prepuniti i onda popustiti. Kod pražnjenja prepunog mjehura  može doći do nepotpunog pražnjenja i nastanka zadržavanja mokraće. Zadržavanje mokraće povećava rizik od infekcija urinarnog trakta. Česte infekcije mokraćnog sustava i bubrega s vremenom mogu dovesti do oštećenja bubrega.

Dijagnostička obrada

Uz fizikalni  pregled potrebno je učiniti  dodatne  dijagnostičke pretrage kako bi se postavila dijagnoza  neurogenog mjehura poput urodinamike  za ispitivanje funkcije i kapaciteta mjehura. Ovi testovi funkcije mjehura mjere koliko urina može zadržati mjehur, tlak unutar mjehura, koliko dobro mokraća teče i koliko se mjehur prazni kad je pun.  Ponekad je potrebno učiniti cistoskopiju kako bi se pregledala unutrašnjost mjehura cistoskopom.

Liječenje

U liječenju tegoba u sklopu neurogenog mjehura ne postoje lijekovi za specifično liječenje ili kontrolu neurogenog mjehura. Međutim, neki lijekovi mogu smanjiti ili pojačati mišićne kontrakcije te na taj način  pomažu osigurati pravilno pražnjenje mokraćnog sustava. Lijekovi za neurogeni mjehur ovise o tome je li mjehur preaktivan (ne može se zadržati mokraća, čest osjećaj potrebe za mokrenjem) ili nedovoljno aktivan (nećete ispuštati urin čak ni kad je mjehur pun) ili oboje. Osim ​​lijekova ponekad je potrebno  učiniti i kateterizaciju kako bi se osiguralo potpuno pražnjenje mjehura. Ovaj bezbolan proces uključuje umetanje tanke plastične cijevi u mjehur radi oslobađanja urina. Međutim, ovaj postupak nosi rizik povećanja infekcija urinarnog trakta te se obično propisuju niske doze antibiotika kako bi se smanjio rizik od infekcija urinarnog trakta.

Pravilno pražnjenje mokraćnog sustava je izuzetno bitno kako bi se izbjeglo zadržavanje mokraće što može rezultirati brojnim komplikacijama i na kraju oštećenjem bubrega. Vrlo je bitno nastojati mokriti  u redovitim intervalima kako bi se izbjeglo prekomjerno punjenje mjehura. Vođenje dnevnika mokrenja može pomoći  kako bi se zabilježili svi incidenti curenja prekomjerno punog mjehura te na taj način  odredili najbolji intervali za mokrenje.

Osim lijekova mogu se tegobe kontrolirati električnom stimulacijom i  kirurškim metodama.

Životne navike i neurogeni mokraćni mjehur

Kako bi se ublažili simptomi neurogenog mokraćnog mjehura potrebno je  ​​izbjegavati  određenu hranu ili piće koje može nadražiti mjehur. To uključuje  pića s kofeinom poput kave, gaziranih pića, začinjene hrane i agruma. Gubitak težine može ublažiti stres na mjehur. Kegelove  vježbe i jačanja mišića dna zdjelice također mogu pomoći u nekih osoba koje pate od neurogenog mokraćnog mjehura. Ponašanje koje se naziva odgođeno mokrenje može pomoći nekim ljudima u kontroli urina. Upijajući donji veš, jastučići, štitnici od gaćica, podstavci za gaćice i pelene za odrasle mogu spriječiti vlažnost i neugodne mirise. Jastučići za krevet mogu zaštititi plahte i madrace.

Oštećenje ili različite bolesti živčanog sustava mogu uzrokovati stanje koje nazivamo neurogeni mjehur. Kao rezultat ovog stanja može se razviti niz komplikacija poput curenja urina, nemogućnosti mokrenja, oštećenje bubrega,  infekcije bubrega ili mokraćnog sustava. Vrlo je bitno rano prepoznati ovo stanje i pravodobno započeti liječenje kako bi se spriječilo oštećenja bubrega.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Neurologija

Ultrazvučna pretraga karotidnih arterija

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Karotidne arterije su glavne krvne žile u vratu koje opskrbljuju krvlju mozak, vrat i lice. Ove su arterije bitne za rad mozga jer isporučuju krv bogatu kisikom. Blokade protoka krvi ili suženja u tim arterijama može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema od kojih je svakako najozbiljnija moždani udar. Jedna od najčešćih tehnika koja se koristi za […]

Ošamućenost

Kako živjeti s POTS-om?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je stanje koje utječe na autonomni živčani sustav, što dovodi do abnormalnog povećanja broja otkucaja srca kada osoba ustane iz ležećeg položaja. Ovo stanje može značajno utjecati na svakodnevni život, uzrokujući simptome poput vrtoglavice, ošamućenosti, lupanja srca, umora, pa čak i nesvjestice. Suočavanje s POTS-om zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje […]

Vakuum pumpa za penis

Ako koristim vakuum pumpu za penis, može li doći do krvarenja prilikom mokrenja?

Urin

Mokraćni mjehur – funkcije i inervacija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Iako bi se površnim opažanjem moglo zaključiti kako mokraćni mjehur većinom vremena miruje i ne radi ništa, dok se ne pojavi potreba za mokrenjem, bila bi to sasvim kriva konstatacija. Glavne su funkcije, u najkraćem, pohrana urina i sam akt mokrenja. Te funkcije mokraćni mjehur obavlja 24 sata dnevno – dakle, cijeli život neprekidno. Ogromnu […]

Bol

Smijem li piti nešto za bolove kod mokrenja?

Oligurija

Poremećaji mokrenja

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Što su vretena spavanja?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Spavanje je bitan biološki proces koji igra ključnu ulogu u održavanju cjelokupnog zdravlja i dobrobiti. Jedna od značajnih značajki spavanja bez brzih pokreta očiju (NREM) je pojava vretena spavanja, izbijanja moždane aktivnosti koji se vidljivo pojavljuju na elektroencefalogramu (EEG). Spavanje i njegove faze Spavanje nije jednoobrazno stanje već ciklus koji se sastoji od različitih faza […]

Neurologija

Gdje trebam otići ako imam česte glavobolje?

Neurologija

Što su hemangiomi?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Hemangiomi su benigne vaskularne malformacije koje se obično sastoje od mase krvnih žila. Iako se obično nalaze u koži i jetri, ove vaskularne anomalije mogu se pojaviti i u mozgu. Kada su prisutni u mozgu, nazivaju se cerebralni hemangiomi ili intrakranijski hemangiomi. Iako općenito benigni, njihova prisutnost u tako kritičnom organu predstavlja jedinstven izazov. Vrste […]

Neurologija

Razvojne venske anomalije

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Razvojne venske anomalije, poznate i kao venski angiomi, prirođene su malformacije venskog sustava mozga. Predstavljaju najčešći tip moždanih krvožilnih malformacija, koje se često slučajno identificiraju slikovnim pretragama. Razvojne venske anomalijekarakterizira skup malih žila koje se ulijevaju u veću središnju venu. Te se anomalije mogu pojaviti u različitim dijelovima mozga. Smatra se da se razvojne venske […]

Neurologija

Dvoboj dijeta za mršavljenje: povremeni post i dijeta s ograničenim unosom kalorija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Naslovi najnovijih stručnih članaka o prehrani za mršavljenje glase: „Povremeni post i doziranje proteina odnosno ravnomjerna raspodjela tijekom dana za učinkovitije mršavljenje i skidanje masnog tkiva na području trbuha“ i „ Uz povremeni post dva dana u tjednu učinkovitije se gubi višak kilograma“. Čini se da ovaj popularan način prehrane pomalo dobiva sve veću znanstvenu […]

Neurologija

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]

Neurologija

Nestabilan hod

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati […]

Neurologija

Koje pretrage trebam napraviti zbog glavobolja?