Poremećaja živčanog sustava može dovesti  do poremećene  funkcije mokraćnog mjehura i  stanja koje nazivamo neurogeni mjehur. Mišići mokraćnog sustava su pod kontrolom perifernih živaca, leđne moždine i mozga  kako bi se voljno mogao zadržati urin u mokraćnom mjehuru i započeti proces mokrenja u socijalno prihvatljivo vrijeme. Živci prenose poruke između mišića mokraćnog mjehura, leđne moždine i mozga te dovode da se mišići mjehura stegnu ili otpuste. U neurogenom mjehuru funkcija ovih mišića je poremećena zbog problema s perifernim živcima, leđnom moždinom ili samim mozgom.

 Dvije su glavne vrste problema povezane s neurogenim mjehurom. Ovisno o živcima koji su uključeni i prirodi oštećenja, mjehur može postati preaktivan (spastičan) ili nedovoljno aktivan (mlohav ili hipotoničan). Rezultat neurogenog  mjehur može biti nemogućnosti kontrole mokrenja ili urinarna inkontinencija. Do inkontinencije može doći ako se mokraćni mjehur ne može isprazniti (inkontinencija prelijevanja), ako popusti mišić (sfinkter) koji kontrolira mokrenje (stresna inkontinencija) ili ako kontrakcije mišića  mjehura uzrokuju smanjenje njegovog kapaciteta (mokrenje prije nego što osoba uspije doći do toaleta; hitna inkontinencija).

Simptomi neurogenog mjehura

Neurogeni mjehur uzrokuje  gubitak kontrole mokrenja zbog čega može doći do prekomjernog ili nedovoljnog mokrenja.

Tegobe se manifestiraju kao:

-nemogućnost potpunog pražnjenja mjehura

-naprezanje tijekom mokrenja

– učestale infekcije urinarnog trakta

-nekontrolirano curenje urina

-često mokrenje (mokrenje osam ili više puta dnevno)

-hitnost (osjećaj ili potreba za imperativnim mokrenjem).

Koji su uzroci nastanka neurogenog mjehura?

Neurogeni mjehur predstavlja poremećaj prijenosa signala između živaca koji opskrbljuju mokraćni mjehur i mozga i leđne moždine bilo da se radi o poremećaju mozga, leđne moždine ili oštećenju samih  živaca mokraćnog mjehura.

Različite bolesti i ozljede  mozga  i leđne moždine mogu uzrokovati neurogeni mjehur poput Alzheimerove bolesti, tumora mozga ili leđne moždine, multiple skleroze, Parkinsonove bolesti, ozljede leđne moždine, urođenih mana leđne moždine, moždanog udara i drugih stanja.

Također do neurogenog mokraćnog mjehura mogu dovesti stanja i bolesti  koji utječu na same živce  mokraćnog mjehura poput dijabetesa, dugotrajne zloupotrebe alkohola, operacije zdjelice i drugo.

Komplikacije neurogenog mjehura

Neurogeni mjehur  uzrokuje gubitak  osjećaja mokrenja zbog čega  se mjehur može napuniti iznad svog kapaciteta, prepuniti i onda popustiti. Kod pražnjenja prepunog mjehura  može doći do nepotpunog pražnjenja i nastanka zadržavanja mokraće. Zadržavanje mokraće povećava rizik od infekcija urinarnog trakta. Česte infekcije mokraćnog sustava i bubrega s vremenom mogu dovesti do oštećenja bubrega.

Dijagnostička obrada

Uz fizikalni  pregled potrebno je učiniti  dodatne  dijagnostičke pretrage kako bi se postavila dijagnoza  neurogenog mjehura poput urodinamike  za ispitivanje funkcije i kapaciteta mjehura. Ovi testovi funkcije mjehura mjere koliko urina može zadržati mjehur, tlak unutar mjehura, koliko dobro mokraća teče i koliko se mjehur prazni kad je pun.  Ponekad je potrebno učiniti cistoskopiju kako bi se pregledala unutrašnjost mjehura cistoskopom.

Liječenje

U liječenju tegoba u sklopu neurogenog mjehura ne postoje lijekovi za specifično liječenje ili kontrolu neurogenog mjehura. Međutim, neki lijekovi mogu smanjiti ili pojačati mišićne kontrakcije te na taj način  pomažu osigurati pravilno pražnjenje mokraćnog sustava. Lijekovi za neurogeni mjehur ovise o tome je li mjehur preaktivan (ne može se zadržati mokraća, čest osjećaj potrebe za mokrenjem) ili nedovoljno aktivan (nećete ispuštati urin čak ni kad je mjehur pun) ili oboje. Osim ​​lijekova ponekad je potrebno  učiniti i kateterizaciju kako bi se osiguralo potpuno pražnjenje mjehura. Ovaj bezbolan proces uključuje umetanje tanke plastične cijevi u mjehur radi oslobađanja urina. Međutim, ovaj postupak nosi rizik povećanja infekcija urinarnog trakta te se obično propisuju niske doze antibiotika kako bi se smanjio rizik od infekcija urinarnog trakta.

Pravilno pražnjenje mokraćnog sustava je izuzetno bitno kako bi se izbjeglo zadržavanje mokraće što može rezultirati brojnim komplikacijama i na kraju oštećenjem bubrega. Vrlo je bitno nastojati mokriti  u redovitim intervalima kako bi se izbjeglo prekomjerno punjenje mjehura. Vođenje dnevnika mokrenja može pomoći  kako bi se zabilježili svi incidenti curenja prekomjerno punog mjehura te na taj način  odredili najbolji intervali za mokrenje.

Osim lijekova mogu se tegobe kontrolirati električnom stimulacijom i  kirurškim metodama.

Životne navike i neurogeni mokraćni mjehur

Kako bi se ublažili simptomi neurogenog mokraćnog mjehura potrebno je  ​​izbjegavati  određenu hranu ili piće koje može nadražiti mjehur. To uključuje  pića s kofeinom poput kave, gaziranih pića, začinjene hrane i agruma. Gubitak težine može ublažiti stres na mjehur. Kegelove  vježbe i jačanja mišića dna zdjelice također mogu pomoći u nekih osoba koje pate od neurogenog mokraćnog mjehura. Ponašanje koje se naziva odgođeno mokrenje može pomoći nekim ljudima u kontroli urina. Upijajući donji veš, jastučići, štitnici od gaćica, podstavci za gaćice i pelene za odrasle mogu spriječiti vlažnost i neugodne mirise. Jastučići za krevet mogu zaštititi plahte i madrace.

Oštećenje ili različite bolesti živčanog sustava mogu uzrokovati stanje koje nazivamo neurogeni mjehur. Kao rezultat ovog stanja može se razviti niz komplikacija poput curenja urina, nemogućnosti mokrenja, oštećenje bubrega,  infekcije bubrega ili mokraćnog sustava. Vrlo je bitno rano prepoznati ovo stanje i pravodobno započeti liječenje kako bi se spriječilo oštećenja bubrega.