Neurogeni mjehur

Poremećaja živčanog sustava može dovesti  do poremećene  funkcije mokraćnog mjehura i  stanja koje nazivamo neurogeni mjehur. Mišići mokraćnog sustava su pod kontrolom perifernih živaca, leđne moždine i mozga  kako bi se voljno mogao zadržati urin u mokraćnom mjehuru i započeti proces mokrenja u socijalno prihvatljivo vrijeme. Živci prenose poruke između mišića mokraćnog mjehura, leđne moždine i mozga te dovode da se mišići mjehura stegnu ili otpuste. U neurogenom mjehuru funkcija ovih mišića je poremećena zbog problema s perifernim živcima, leđnom moždinom ili samim mozgom.

 Dvije su glavne vrste problema povezane s neurogenim mjehurom. Ovisno o živcima koji su uključeni i prirodi oštećenja, mjehur može postati preaktivan (spastičan) ili nedovoljno aktivan (mlohav ili hipotoničan). Rezultat neurogenog  mjehur može biti nemogućnosti kontrole mokrenja ili urinarna inkontinencija. Do inkontinencije može doći ako se mokraćni mjehur ne može isprazniti (inkontinencija prelijevanja), ako popusti mišić (sfinkter) koji kontrolira mokrenje (stresna inkontinencija) ili ako kontrakcije mišića  mjehura uzrokuju smanjenje njegovog kapaciteta (mokrenje prije nego što osoba uspije doći do toaleta; hitna inkontinencija).

Simptomi neurogenog mjehura

Neurogeni mjehur uzrokuje  gubitak kontrole mokrenja zbog čega može doći do prekomjernog ili nedovoljnog mokrenja.

Tegobe se manifestiraju kao:

-nemogućnost potpunog pražnjenja mjehura

-naprezanje tijekom mokrenja

– učestale infekcije urinarnog trakta

-nekontrolirano curenje urina

-često mokrenje (mokrenje osam ili više puta dnevno)

-hitnost (osjećaj ili potreba za imperativnim mokrenjem).

Koji su uzroci nastanka neurogenog mjehura?

Neurogeni mjehur predstavlja poremećaj prijenosa signala između živaca koji opskrbljuju mokraćni mjehur i mozga i leđne moždine bilo da se radi o poremećaju mozga, leđne moždine ili oštećenju samih  živaca mokraćnog mjehura.

Različite bolesti i ozljede  mozga  i leđne moždine mogu uzrokovati neurogeni mjehur poput Alzheimerove bolesti, tumora mozga ili leđne moždine, multiple skleroze, Parkinsonove bolesti, ozljede leđne moždine, urođenih mana leđne moždine, moždanog udara i drugih stanja.

Također do neurogenog mokraćnog mjehura mogu dovesti stanja i bolesti  koji utječu na same živce  mokraćnog mjehura poput dijabetesa, dugotrajne zloupotrebe alkohola, operacije zdjelice i drugo.

Komplikacije neurogenog mjehura

Neurogeni mjehur  uzrokuje gubitak  osjećaja mokrenja zbog čega  se mjehur može napuniti iznad svog kapaciteta, prepuniti i onda popustiti. Kod pražnjenja prepunog mjehura  može doći do nepotpunog pražnjenja i nastanka zadržavanja mokraće. Zadržavanje mokraće povećava rizik od infekcija urinarnog trakta. Česte infekcije mokraćnog sustava i bubrega s vremenom mogu dovesti do oštećenja bubrega.

Dijagnostička obrada

Uz fizikalni  pregled potrebno je učiniti  dodatne  dijagnostičke pretrage kako bi se postavila dijagnoza  neurogenog mjehura poput urodinamike  za ispitivanje funkcije i kapaciteta mjehura. Ovi testovi funkcije mjehura mjere koliko urina može zadržati mjehur, tlak unutar mjehura, koliko dobro mokraća teče i koliko se mjehur prazni kad je pun.  Ponekad je potrebno učiniti cistoskopiju kako bi se pregledala unutrašnjost mjehura cistoskopom.

Liječenje

U liječenju tegoba u sklopu neurogenog mjehura ne postoje lijekovi za specifično liječenje ili kontrolu neurogenog mjehura. Međutim, neki lijekovi mogu smanjiti ili pojačati mišićne kontrakcije te na taj način  pomažu osigurati pravilno pražnjenje mokraćnog sustava. Lijekovi za neurogeni mjehur ovise o tome je li mjehur preaktivan (ne može se zadržati mokraća, čest osjećaj potrebe za mokrenjem) ili nedovoljno aktivan (nećete ispuštati urin čak ni kad je mjehur pun) ili oboje. Osim ​​lijekova ponekad je potrebno  učiniti i kateterizaciju kako bi se osiguralo potpuno pražnjenje mjehura. Ovaj bezbolan proces uključuje umetanje tanke plastične cijevi u mjehur radi oslobađanja urina. Međutim, ovaj postupak nosi rizik povećanja infekcija urinarnog trakta te se obično propisuju niske doze antibiotika kako bi se smanjio rizik od infekcija urinarnog trakta.

Pravilno pražnjenje mokraćnog sustava je izuzetno bitno kako bi se izbjeglo zadržavanje mokraće što može rezultirati brojnim komplikacijama i na kraju oštećenjem bubrega. Vrlo je bitno nastojati mokriti  u redovitim intervalima kako bi se izbjeglo prekomjerno punjenje mjehura. Vođenje dnevnika mokrenja može pomoći  kako bi se zabilježili svi incidenti curenja prekomjerno punog mjehura te na taj način  odredili najbolji intervali za mokrenje.

Osim lijekova mogu se tegobe kontrolirati električnom stimulacijom i  kirurškim metodama.

Životne navike i neurogeni mokraćni mjehur

Kako bi se ublažili simptomi neurogenog mokraćnog mjehura potrebno je  ​​izbjegavati  određenu hranu ili piće koje može nadražiti mjehur. To uključuje  pića s kofeinom poput kave, gaziranih pića, začinjene hrane i agruma. Gubitak težine može ublažiti stres na mjehur. Kegelove  vježbe i jačanja mišića dna zdjelice također mogu pomoći u nekih osoba koje pate od neurogenog mokraćnog mjehura. Ponašanje koje se naziva odgođeno mokrenje može pomoći nekim ljudima u kontroli urina. Upijajući donji veš, jastučići, štitnici od gaćica, podstavci za gaćice i pelene za odrasle mogu spriječiti vlažnost i neugodne mirise. Jastučići za krevet mogu zaštititi plahte i madrace.

Oštećenje ili različite bolesti živčanog sustava mogu uzrokovati stanje koje nazivamo neurogeni mjehur. Kao rezultat ovog stanja može se razviti niz komplikacija poput curenja urina, nemogućnosti mokrenja, oštećenje bubrega,  infekcije bubrega ili mokraćnog sustava. Vrlo je bitno rano prepoznati ovo stanje i pravodobno započeti liječenje kako bi se spriječilo oštećenja bubrega.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mokrenje

Upala mjehura i peckanje – molim Vašu pomoć

Blagdani

Blagdanska retencija urina

Već ranije je bilo riječi na ovim stranicama o tome što je retencija urina. Ponovimo! Retencija urina označava nemogućnost potpunog pražnjenja mjehura (tzv. inkompletna retencija) ili pak potpunu nemogućnost mokrenja (kompletna retencija). Pod pojmom „kompletna“ podrazumijevamo da, čak i nakon nekakvog mokrenja, u mokraćnom mjehuru ostaje volumen urina koji zapravo čini njegov pun kapacitet (400-500 […]

Mozak

Paraneoplastični sindromi

Paraneoplastični sindromi živčanog sustava su skupina poremećaja koji se mogu javiti kod ljudi koji boluju od onkoloških bolesti. Autoimune su etiologije i rezultat su imunološkog sustava koji osim što napada tumorske stanice može napadati i zdrave stanice dijelova mozga, leđne moždine, perifernih živaca ili mišića. Ovisno o tome koji je dio živčanog sustav zahvaćen mogu […]

Bakterije

Infekcije mokraćnog sustava

Nikad nije suvišno osvrnuti se na ovu temu jer infekcije mokraćnog sustava (urotrakta ili, kolokvijalno, uroinfekcije) predstavljaju značajan javnozdravstveni problem zbog svoje visoke učestalosti. U hospitalnim (bolničkim) uvjetima to su najčešće infekcije. U ambulantnoj populaciji (izvanbolnička sredina) samo respiratorne infekcije nadmašuju ih svojom učestalošću. Razdioba mokraćnih infekcija može biti prema raznim kriterijima i ima ih […]

Mokraćni mjehur

Urgencija, urgentna inkontinencija i PAMM

Vjerojatno je najbolje odmah u početku definirati pojmove tako da bude jasno o čemu zapravo govorimo. Urgencija je naglo nastala, neodgodiva potreba za mokrenjem. Ona može potrajati svega par sekundi, ali se u pravilu vrlo uskoro javlja ponovo u istom obliku. Vrlo je neugodna jer može zateći čovjeka u bilo kojoj situaciji koja i nije […]

Mokraćna kiselina

Može li povišena mokraćna kiselina u krvi izazivati pečenje kod mokrenja u uretri?

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Neurologija

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga