Sport i zdravlje djece: kada se dijete treba početi baviti sportom?

Fizička aktivnost je nužna za normalan rast i razvoj djece svih dobnih skupina. Djeca koja se bave sportom su zdravija, postižu bolje rezultate u školi, te imaju bolje razvijene socijalne vještine.

Zašto je kretanje važno?

Kretanje treba biti sastavni dio života djeteta. Fizička aktivnost omogućava usvajanje i razvoj novih motoričkih vještina, izgrađuje koštanu i mišićnu masu, povećava kognitivne sposobnosti i poboljšava raspoloženje. Sudjelovanje u sportu omogućava djeci razvoj socijalnih vještina (suradnja, komunikacija, timski rad), gradi samopouzdanje, te uči dijete samodisciplini i usmjeravanju pažnje. Nije ništa manje važno zapamtiti da fizička aktivnost znači zabavu, užitak u kretanju i druženju, te priliku za upoznavanje novih prijatelja.

Prevencija pretilosti

Slobodno vrijeme djeca sve više provode u aktivnostima koje ne uključuju nikakav mišićni napor. Nedovoljno kretanja ima brojne negativne posljedice po zdravlje djece. Prema istraživanju iz 2018. godine, više od 35% djece u Hrvatskoj u dobi od 7-9 godina ima prekomjernu tjelesnu težinu. Više od 55% djece iste dobi radnim danom provede više od dva sata gledajući TV i koristeći elektroničke uređaje, a vikendom se taj postotak povećava na više od 85%. Poticanje zdravih životnih navika i uključivanje kretanja u svakodnevni raspored djeteta smanjuje rizik pretilosti i drugih kroničnih bolesti koje su vezane uz sjedilački način života.

Koliko vremena u danu dijete treba biti fizički aktivno?

Svjetska zdravstvena organizacija preporuča da djeca mlađa od 5 godina budu svakodnevno tri sata fizički aktivna. Ta tri sata uglavnom podrazumijevaju igru, a ne trebaju biti ‘odrađena’ odjednom, već se vrijeme provedeno u aktivnosti tijekom dana zbraja. Za djecu stariju od 5 godina preporuča se da svakodnevno imaju bar jedan sat umjerene do intenzivne fizičke aktivnosti, pri čemu dijete pokazuje znakove umjerenog napora, npr. ubrzano disanje, znojenje.

Rano djetinjstvo (od 2 – 5 godina) 

Slobodna, nestrukturirana igra na otvorenom najbolji je izbor fizičke aktivnosti u ranom djetinjstvu. U njoj dijete razvija motoriku, maštu, uči se socijalnim vještinama komunikacije, suradnje i dijeljenja, te samokontroli i socijalno prihvatljivom ponašanju. Oblici fizičke aktivnosti koje treba poticati su hodanje, trčanje, skakanje, penjanje, igre s loptom (kotrljanje, bacanje, gađanje, hvatanje), plivanje i vožnja bicikla. Izuzetno je važno u ovoj dobi poticati dijete da uživa u kretanju i igri, bez pritiska, bodovanja i natjecanja. Ne preporuča se uključivanje djeteta u organiziranu sportsku aktivnost u ranom djetinjstvu. Dokazano je da započinjanje bavljenja specifičnim sportom u ovoj dobi ne stvara vrhunske sportaše, dapače, frustracija zbog nemogućnosti ispunjenja očekivanja može uzrokovati stvaranje negativnog stava i odustajanje od sporta.

Rana školska dob (od 6 – 9 godina)

U ovoj dobi većina djece je usvojila osnovne motoričke vještine, ravnotežu i koordinaciju, te mogu bolje fokusirati pažnju, pratiti objekte koji se kreću i razumjeti pravila igre. Kod izbora sportske aktivnosti važno je uzeti u obzir ne samo motorički, kognitivni i socijalni razvoj, već i karakter djeteta. Idealno bi bilo da dijete iskaže svoje afinitete i sudjeluje u izboru sporta kojim će se baviti. Dijete treba poticati na dosljednost i disciplinu, ali ne inzistirati na sportu kojim se ono ne želi baviti. Dobro je omogućiti djetetu da se okuša u više vrsta sportskih aktivnosti kako bi moglo izabrati čime se želi baviti. Sportovi koji su primjereni u ranoj školskoj dobi su oni koji uključuju osnovne motoričke aktivnosti, te se mogu prilagoditi dobi i razvoju djeteta, npr. atletika, plivanje, nogomet, košarka, gimnastika, ples, tenis, borilačke vještine, klizanje i skijanje.

Viši razredi osnovne škole (10 – 12 godina)

Većina djece starije od 10 godina spremna su za sportove koji su zahtjevniji u smislu potrebnih motoričkih vještina i koordinacije, ali i u smislu kognitivnih vještina (razumijevanje pravila i strategije, suradnja i timski rad). Dijete te dobi ima puno bolju koordinaciju vida i motorike, te se u ovoj dobi djeca mogu početi baviti sportovima u kojima je potrebno brzo donošenje odluka i motorička reakcija, npr. rukometom ili odbojkom. Ovo je dob u kojoj počinje pubertet, te se ubrzava rast i razvoj djeteta. U tom procesu mogu postojati velike individualne razlike koje treba uzeti u obzir, osobito u kontaktnim sportovima u kojima uslijed razlika u rastu i razvoju djece iste kronološke dobi može biti povećan rizik od ozljeda.

Podrška roditelja je važna

Uloga roditelja u usvajanju navike svakodnevnog kretanja izuzetno je važna. Treba pri tom imati realna očekivanja i jasan cilj: omogućavanje optimalnog fizičkog i mentalnog razvoja djeteta. Jako je važna podrška roditelja u slučaju kada dijete doživi neuspjeh (treba pohvaliti uloženi trud i napor, te osvijestiti djetetu napredak i poboljšanje osobnih rezultata). Uvijek treba naglašavati da je sport najprije zabava i užitak. Tako možemo osigurati da dijete stvori pozitivan stav o kretanju, stekne naviku redovitog vježbanja, te da zavoli sport.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Djeca

Imam vrlo “kratak fitilj”, brzo dođem iz stanja sretne osobe do stanja vrlo iznervirane osobe. trebam li razgovarati sa stručnom osobom?

Artritis

Bolan zglob u pedijatrijskoj ambulanti – i djeca mogu imati artritis

Bol u zglobu čest je problem zbog kojega roditelji dovode dijete u primarnu pedijatrijsku ambulantu. Ove su tegobe najčešće uzrokovane benignim stanjima i prolaze spontano, ali ponekad se može raditi i o ozbiljnim bolestima koje mogu imati dugoročne posljedice po funkciju zahvaćenog zgloba, a mogu biti i životno ugrožavajuće ako se ne dijagnosticiraju i ne […]

Bordetella pertussis

Hripavac – koliko je opasan i kako se zaštititi?

Proteklih tjedana i mjeseci u našoj zemlji svjedočimo pojavi većeg broja oboljelih od hripavca. Oboljela djeca su uglavnom grupirana u sredinama s niskim stopama procijepljenosti. Hripavac je iznimno opasan za novorođenčad i malu dojenčad koja mogu razviti ozbiljne i životno ugrožavajuće komplikacije ove bolesti. Što je hripavac? Hripavac (kukurikavac, magareći kašalj) je vrlo zarazna bolest […]

Djeca

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 2. dio

Nutricionističko savjetovanje u sportskoj medicini U životu sportaša prehrana je važan čimbenik u učinkovitosti treninga, postizanja sportskih rezultata, bržeg oporavka nakon zahtjevnih tjelesnih opterećenja. Istraživanja su pokazala da su bolje sportske rezultate postizali sportaši koji su se pridržavali preporuka nutricionista. Kod sportaša energetski deficit može uzrokovati loše sportske rezultate, ali i narušiti psihofizičko zdravlje. Može […]

Anus

Streptokokni perianalni dermatitis kod djece

Perianalni dermatitis kod djece u praksi vezujemo uz gljivične infekcije i iritacije kože, ponekad uz parazitarne i druge bolesti. Neopravdano se rijetko posumnja da je uzrok simptoma infekcija streptokokom, bakterijom koju češće nalazimo kao uzročnika infekcija grla i dišnih puteva. Što je streptokokni perianalni dermatitis i kako ga prepoznati? Radi se o površinskoj infekciji kože […]

Bolesti leđa

HLA nalaz od dvanaestogodišnje djevojčice

Iz iste kategorije

Pedijatrija

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Pedijatrija

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Pedijatrija

Kolike kod 2-mjesečnog dojenčeta

Pedijatrija

IgA vaskulitis (Henoch–Schönleinova purpura)

IgA vaskulitis je najčešći vaskulitis dječje dobi, a karakteriziran je naglim razvojem tipičnog osipa na nogama. Uz osip se može javiti bolnost i otok zglobova, bolovi u trbuhu i pojava krvi u urinu. Prognoza bolesti je dobra i većina bolesnika se spontano oporavi u roku nekoliko tjedana. Kod neke djece bolest može poprimiti kronični tijek […]

Pedijatrija

Upala pluća kod djece

Sumnja na upalu pluća kod djece postavlja se na temelju kliničke slike vrućice, otežanog i ubrzanog disanja, te kašlja. Obzirom da je klinički i laboratorijski teško diferencirati virusnu od bakterijske upale pluća, većina djece liječi se antibiotikom, uz simptomatske mjere. Upala pluća – podjela Upala pluća (lat. pneumonia) je akutna infekcija tkiva pluća uzrokovana virusima […]

Pedijatrija

Treba li djecu cijepiti protiv vodenih kozica?

Vodene kozice su vrlo zarazna virusna bolest karakterizirana pojavom tipičnog osipa. Kod većine djece bolest prolazi uz blagu vrućicu i dosta nervoze zbog svrbeža, ali bez značajno narušenog općeg stanja. Ipak, dio oboljelih će razviti komplikacije, a najveći je oprez potreban kad se bolest javi u ranoj novorođenčkoj dobi, kod adolescenata i odraslih, trudnica, te […]

Pedijatrija

Herpes na usni – kolika je opasnost za dijete u slučaju kontakta s oboljelim?

Pedijatrija

Kako pripremiti dijete za polazak u vrtić

Prvi dan vrtića je veliki događaj u životu djeteta. Za neku će djecu ovo biti prvo odvajanje od obitelji, a strah i zabrinutost često osjećaju ne samo mališani, nego i roditelji. Evo kako djetetu možemo pomoći da novo razdoblje u životu bude pozitivno iskustvo. Poticati samostalnost djeteta Dijete treba od najranije dobi ohrabrivati da preuzme […]