Koji lijekovi, beta blokatori, ne uzrokuju opstipaciju?

Imam srčanu aritmiju radi toga mi je bio prepisan lijek Byol Cor 1,25mg,međutim prestao sam sa terapijom zbog velikog zatvora stolice,nakon toga sam se javio kardiologu koji je promjenio terapiju i prepisao novi lijek Concor 1,25mg međutim dešava se ista pojava to jest zatvor stolice,što mi je činiti dali da se ponovno javim kardiologu i postoji li drugih ljekova iz skupine betablokatora koji nemaju mogučnost simptoma opstipacije?

11.3.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

Byol i Concor su isti lijekovi. Radi se o bisoprololu iz skupine beta blokatora. Postoje i drugi beta blokatori na našem tržištu osim bisoprolola. To su nebivolol, metoprolol, karvedilol. I na ove beta blokatore može se javiti opstipacija.  Budući vam je terapija propisana zbog aritmija, trebate se obratiti vašem nadležnom kardiologu radi zamjene terapije.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Akutni proljev

Probiotici – dobri saveznici u vrijeme blagdana

Kraj je godine i spremamo se za obiteljska okupljanja, druženje s najmilijima i blagdansku trpezu. U ovo je vrijeme teško ostati suzdržan od obilja hrane, slatkog i pokoje zdravice više. No, s pretjeranim uživanjem u hrani i piću, dolaze i posljedice – uglavnom prolazne tegobe probavnog sustava. Zatvor, proljev, osjećaj težine u želucu, bolovi i […]

Amiodaron

Hipertrofijska kardiomiopatija – 2. dio

Terapija hipertrofijske kardiomiopatije je znatno uznapredovala zadnjih godina. Farmakološka terapija je važna u cilju poboljšanja kvalitete života bolesnika, prevencija komplikacija bolesti i nagle smrti. Lijekovi omogućavaju kontrolu i suzbijanje simptoma, bolju toleranciju tjelesnih opterećenja, kontrolu srčanih aritmija, prevenciju tromboembolijskih incidenata. Osnovni lijekovi u liječenju bolesnika s hipertrofijskom kardiomiopatijom su: beta blokatori, dizopiramid, a u slučajevima […]

Anksioznost

Može li dugotrajnije korištenje lijekova za depresiju i anksioznost izazvati određenu vrstu zatvora i neredovite probave?

Alergijske reakcije

Putna ljekarna – 1. dio

Dolaskom lijepog vremena budi se i naša želja za putovanjem. Kako bi doživljaj bio bez stresa bitno je dobro se pripremiti. Putna ljekarna je bitna, pogotovo ukoliko se spremate na put u strane zemlje ili na dulje vrijeme. Što bi sve trebala sadržavati putna ljekarna? Važno je naglasiti da putna ljekarna sadrži lijekove i pomagala […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?