Hipertrofijska kardiomiopatija – 2. dio

Terapija hipertrofijske kardiomiopatije je znatno uznapredovala zadnjih godina.

Farmakološka terapija je važna u cilju poboljšanja kvalitete života bolesnika, prevencija komplikacija bolesti i nagle smrti. Lijekovi omogućavaju kontrolu i suzbijanje simptoma, bolju toleranciju tjelesnih opterećenja, kontrolu srčanih aritmija, prevenciju tromboembolijskih incidenata.

Osnovni lijekovi u liječenju bolesnika s hipertrofijskom kardiomiopatijom su: beta blokatori, dizopiramid, a u slučajevima bez dokazane opstrukcije izlaznog trakta lijeve srčane klijetke mogu se primjenjivati beta blokatori ili blokatori kalcijevih kanala (verapamil, diltiazem). Amiodaron ili sotalol se daju u slučajevima poremećaja srčanog ritma kad navedeni lijekovi nisu dovoljni. U slučajevima fibrilacije atrija potrebno je uvesti antikoagulantni lijek u cilju sprječavanja krvnih ugrušaka i moždanog udara. Kod bolesnika koji razviju simptome srčanog zatajenja daje se sva potrebna terapija srčanog popuštanja.

I kod bolesnika koji nemaju simptoma, niti dokazanih poremećaja srčanog ritma, preporučuje se minimalna doza beta blokatora jer uz tu terapiju bolesnici bolje toleriraju tjelesne napore. Kod svih bolesnika je važna kontrola svih čimbenika kardiovaskularnog rizika i trebaju se pridržavati zdravih životnih navika.

Razvoj opstrukcije izlaznog trakta lijeve srčane klijetke je najčešći razlog pada tolerancije tjelesnih napora, te prognostički faktor razvoja srčanog zatajenja i povećanog mortaliteta. Danas se kod takvih bolesnika preporučuje kirurško liječenje – miotomija, odnosno kirurško odstranjivanje dijela srčane pregrade ili kateterska alkoholna ablacija srčane pregrade što takvim bolesnicima znatno poboljšava kvalitetu života redukcijom simptoma, boljom tolerancijom tjelesnih aktivnosti. Svim bolesnicima s opstrukcijom izlaznog trakta lijeve klijetke preporučuje se antibiotska profilaksa bakterijskog endokarditisa u slučajevima invazivnih zahvata.

Ukoliko nastupi pad sistoličke funkcije lijeve srčane klijetke, redukcija ejekcijske frakcije < 50%, uvode se lijekovi za liječenje srčanog zatajenja: inhibitori angiotenzin-konvertirajućeg enzima, blokatori angiotenzinskih receptora, antagonisti mineralokortikoidnih receptora, beta blokatori, diuretici. U nekih bolesnika se razmatra resinhronizacijska terapija ukoliko uz sistoličku disfunkciju bolesnik ima i kompletni blok lijeve grane i u terminalnoj fazi bolesti. U nekih se preporučuje i transplantacija srca u terminalnoj fazi bolesti.

Najčešći uzrok nagle smrti kod bolesnika s hipertrofijskom kardiomiopatijom su ventrikularne aritmije, a one se uspješno mogu spriječiti ugradnjom implantabilnog kardioverter defibrilatora (IKD). Prije odluke o ugradnji IKD treba procijeniti rizik nagle srčane smrti prema sljedećim kriterijima: dob bolesnika, debljina miokarda srčane klijetke, promjer lijeve pretklijetke srca, gradijent tlaka izlaznog trakta lijeve klijetke, pojava kratkotrajnih ventrikularnih tahikardija, gubici svijesti (sinkope), obiteljska anamneza naglih smrti. Ukoliko se ustanovi rizik nagle smrti veći od 6% sljedećih 5 godina treba razmotriti ugradnju IKD.

Zadnjih godina u završnim fazama kliničkog ispitivanja su lijekovi iz skupine inhibitora miozina koji djeluju na razini patofiziologije bolesti, te se radi o inovativnoj terapiji koja pruža obećanja u još boljem liječenju hipertrofijske kardiomiopatije.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bol

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Diuretsko djelovanje

Kofein nije samo kava

Kofein je prirodna tvar gorkog okusa koja ima stimulacijski učinak u ljudskom organizmu. Prirodno se nalazi u preko 60 biljaka, kao što su zrna kave, listići čaja, plodovi kole, sjemenke kakaa, guarana, biljka mate (Yerba mate). Kofein se može i sintetizirati te se kao takav koristi u farmaceutskoj industriji za proizvodnju lijekova, ali i u […]

Farmakolog

Gdje mogu napraviti alergološko testiranje na lijekove?

Dijabetes

Vrućine i povišeni krvni tlak

Dolaskom ljeta dolazi i toplo vrijeme. Termometar se često penje iznad 30 stupnjeva. Za vrijeme ljetnih vrućina, u tijelu se šire krvne žile kako bi se bolje ohladilo. Time se za vrijeme dana zna dogoditi da se snize vrijednosti krvnog tlaka. Kod osoba koje inače pate od hipertenzije, može se desiti da izmjerene vrijednosti tlaka budu […]

Glavobolja

Jaka glavobolja – koji je uzrok?

24-satni holter srca

Hipertrofijska kardiomiopatija – 1. dio

Hipertrofijska kardiomiopatija je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. Uzrokuje hipertrofiju stijenke lijeve srčane klijetke, dominantno srčane pregrade između klijetki (interventrikularni septum), koja u ovoj bolesti bude šira od 1,5 centimetra, a bolesnici primarno ne boluju od arterijske hipertenzije ili srčane greške koja bi uzrokovala hipertrofiju. Uzrok ove kardiomiopatije je mutacija gena zaduženih za […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Ljubazno molim pojašnjenje nalaza radiologa

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Možete li mi objasniti nalaz RTG srca i pluća?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]