Lupanje srca i slabokrvnost

Poštovani!
Prije godinu dana kada sam se odselila u drugi grad zbog fakulteta, nekad mi se znalo dogodit da mi srce pocne jako ubrzano kucat,ne mogu disat, te imam osjecaj kao da cu umrijet, u zadnje vrijeme se to sve cesce događa. Vadila sam kompletnu krvnu sliku i sve je bilo u redu, samo je zeljezo bilo malo sniženo.
Mjerila sam tlak koji je bio 108 te me zanima jel to može biti razlog. Nekad mi se zna dogodit da mi ruke ili noge utrnu.
Hvala, lp

2.1.2024

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Slabokrvnost može biti tome uzrok. Potrebno je de uzimate terapiju preprata željeza. Ukoliko se tegobe nastave unatoč dobrim labortorijskim nalazima krvi (nakon terapijske korekcije), trebate učiniti 24-satni holter srca i kardiološki pregled.
Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Kardiovaskularne bolesti

Temelji antiagregacijske terapije – perspektiva liječnika obiteljske medicine

Trombociti kao sastavni dio krvi imaju krucijalnu ulogu u hemostazi organizma i formiranju ugruška.

Anemija

Anemija

Krvni tlak

Crno vino na recept, recept za kraj života

Kada bi liječnik propisao vino kao terapiju izazvao bi sablazan nad svojim postupkom, obzirom da je konzumacija više od 3 pića dnevno priznati uzrok pobola i smrtnosti. S druge strane redovito umjereno ispijanje vina je priznati dio zdravog života…

Anemija

FERSAN FORTE: odličan izbor za liječenje anemije u trudnoći

Anemija je smanjen broj crvenih krvnih zrnaca – eritrocita. Vrlo je česta kod osoba ženskog spola, a javlja se kako prije začeća, tako i tijekom trudnoće.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]