Zaduha – molim mišljenje

Poštovanje

Već šest mjeseci imam otežano disanje,kratki i plitki dah koji se pogoršava u ležećem položaju.Danju nekako podnosim ali najgore je navečer kada legnem,jedva zaspim jer ne mogu do zraka a često me probudi ranom zorom osjećaj gušenja te mi bude lakše kada ustanem,ali osjećaj nedostatka zraka me prati cijeli dan.Radila sam spirometriju i snimala pluća i nalazi su u redu.
Napominjem da sam depresivna i anksiozna te uzimam terapiju za to.
Krvna slika mi je jako slaba,željezo je 2,5.
Hvala

2.1.2024

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Veoma je važno da liječite slabokrvnost jer ona može uzrokovati niz simptoma koje navodite. Svakako treba učiniti i kardiološki pregled uz EKG, UZV srca, laboratorijske pretrage krvi koje uključuju i NTproBNP.
Pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glavobolja

Što može biti uzrok glasnog disanja i nedostatka snage i učestale glavobolje ?

Kardiovaskularne bolesti

Temelji antiagregacijske terapije – perspektiva liječnika obiteljske medicine

Trombociti kao sastavni dio krvi imaju krucijalnu ulogu u hemostazi organizma i formiranju ugruška.

Krvni tlak

Crno vino na recept, recept za kraj života

Kada bi liječnik propisao vino kao terapiju izazvao bi sablazan nad svojim postupkom, obzirom da je konzumacija više od 3 pića dnevno priznati uzrok pobola i smrtnosti. S druge strane redovito umjereno ispijanje vina je priznati dio zdravog života…

Anemija

FERSAN FORTE: odličan izbor za liječenje anemije u trudnoći

Anemija je smanjen broj crvenih krvnih zrnaca – eritrocita. Vrlo je česta kod osoba ženskog spola, a javlja se kako prije začeća, tako i tijekom trudnoće.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]