Crno vino na recept, recept za kraj života

Kada bi liječnik propisao vino kao terapiju izazvao bi sablazan nad svojim postupkom, obzirom da je konzumacija više od 3 pića dnevno priznati uzrok pobola i smrtnosti. S druge strane redovito umjereno ispijanje vina je priznati dio zdravog života…

Kada bi liječnik propisao vino kao terapiju izazvao bi sablazan nad svojim postupkom, obzirom da je konzumacija više od 3 pića dnevno priznati uzrok pobola i smrtnosti. S druge strane redovito umjereno ispijanje vina je priznati dio zdravog života. Također postoje dokazi da ima smisla propisati konzumaciju vina bolesnicima koji su na samrti. Nekoliko crtica o ovom posljednjem.

Provedene su tisuće studija  koje su istraživale rizike i dobrobiti konzumacije vina. Dok neki stručnjaci smatraju da je za pozitivne učinke vina zaslužan alkohol, većina dokaza govori da su polifenoli u crnom vinu zaslužni za pozitivne kardiovaskularne učinke i dugovječnost. Umjerena dnevna konzumacija je sastavni dio Mediteranske dijete, koja je vjerojatno učinkovita u primarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti2  te u sekundarnoj prevenciji nakon infarkta miokarda.1

Crno vino postaje crno ili crveno samo nakon što iscijeđene bobice crnog grožđa odstoje nekoliko dana u vlastitom soku. Antocijanini se oslobode iz kožice bobica i oboje sok, koji bi inače bio bezbojan. Fenoli koji su sastavni dio grožđa, antocijanini, resveratrol, tanini, su složene i fascinantne molekule.3 Koncentracija fenola u gotovom vinu ovisi o vrsti grožđa te kako je vino napravljeno, odnjegovano i čuvano. Čak i bijela vina, s malim izlaganjem kožice bobica vlastitom soku mogu imati dobre učinke na zdravlje.4

Jedna čaša vina je 150ml  vina  s 12% alkohola, jedna petina standardne 750 ml boce. Niže koncentracije alkohola (manje od 14%) su obilježje mediteranskih vina. U nekim mediteranskim zemljama uobičajeno je piti vodu uz vino. Smisao miješanja vode i vina je da potraje za cijeli obrok tako da se kroz lagano pijuckanje poveća uživanje u jelu.

Piti vino po preporuci liječnika značilo bi piti pravu količinu vina, ni premalo ni previše. Kome bi bilo opravdano prepisati ispijanje vina kao potrebu? Moguće jednoj skupini, onima koji su blizu kraja svog života i koji žele okončati život sa čašom u ruci.

Clemont-Ferrand sveučilišna bolnica u Francuskoj nudi svojim bolesnicima na palijativnoj skrbi i njihovoj rodbini vinski bar „da im se pomogne opustiti, iskreno pričati… sve u pokušaju da obnove uživanje u okusima, želji pa čak i uživaju“.5  Direktor palijativnog centra koji je predložio otvaranje vinskog bara, dr Virgine Guastella, je tvrdio sljedeće, „ Ovo je način ponovnog promišljanja o brizi za druge, vodeći računa o njihovim osjećajima i emocijama koje ih čine ljudskim bićima“.6 Vino se nabavlja i poslužuje prema protokolu ove ustanove. Program učinkovitosti vina pomaže osoblju da nađu načine na koji vino potiče životno zadovoljstvo.

Zadovoljstvo životom je jedan od podcijenjenih, neprepoznatih ciljeva medicine. Neki poput Atulas Gawande tvrde da je to primarni cilj.7 Uzrečica „zdravi očekivani životni vijek“, ili životni vijek u dobrom stanju, je mjera zdravlja populacije. U SAD-u „zdravi očekivani životni vijek“ je 7-19 godina  kraći od prosječnog statističkog životnog vijeka.8

Konzumacija vina „pod medicinskim nadzorom“ u bolesnika pri kraju života trenutno je etički neprihvatljiva u većini medicinskih ustanova. Pretragom web stranica stručnih medicinskih društava i regulatornih tijela ne nalazi se niti jedna preporuka za takvo što. Liječnici mogu prepisati alkohol jedino kao kompetitivni inhibitor pri trovanju metanolom. Alkohol se nekad davno propisivao u liječenju „deliruma tremensa“ i tijekom prohibicije pod dijagnozom iz „medicinskih razloga“.

Prema izvješćima liječnika koji su dozvolili konzumaciju vina ili piva bolesnicima na samrti pokazalo se da je takav čin doživljen kao herojski i izrazito suosjećajan.9 Male stvari čine velike razlike u trenutcima kada je malo života preostalo, a posebno osjetilni užici. Iako alkohol pomaže zaspati, on ima negativan utjecaj na kvalitetu sna. Oni koji žele dobro spavati ne bi smjeli piti bar dva sata prije spavanja. Ljudima na samrti bi trebalo omogućiti da jedu i piju što požele bez straha o mogućoj štetnosti za vlastito zdravlje. Kada bolesnici umiru često gube interes za hranom, stoga se čini posebno okrutnim uskratiti im vino ukoliko ga žele.

Hospiciji i kućne ustanove za njegu/udomljavanje su dobri kandidati za propisivanje vina po želji, što bi se moglo tumačiti i kao dio kvalitetne usluge i uistinu kvalitetne prehrane. Takvi programi njege veličaju humanost koju medicina nastoji ponuditi.

Jedan od mogućih modela propisivanja vina:

  • Rx: Crno vino po izboru
  • popiti jednu čašu od 150ml vina polako, ne kasnije od dva sata prije spavanja, poželjno uz hranu, i s najmanje dvije čaše vode.
  • ne pretjerivati i ne kombinirati s drugim alkoholnim pićima.

Liječnici bi trebali predlagati bolesnicima da piju vino koje vole, bez obzira na jakost, porijeklo ili čuvenost. Ako nisu sigurni u svoj izbor, mogu pokušati upoznati se sa nekom vinskom knjigom ili kupiti lokalni vinski priručnik. Pravi užitak mirisanja i kušanja tekuće čarolije u kombinaciji s obrokom teško je nadmašiti.

Literatura:

1.      Rees K, Hartley L, Flowers N, et al. ‘Mediterranean’ dietary pattern for the primary prevention of cardiovascular disease. Cochrane Database Syst Rev.

2.      Quaas J. Mediterranean diet for secondary prevention after heart attack. The NNT. 

3.      Harbertson J. Grape and wine phenolics: a primer. WSU Viticulture and Enology.

4.      Gepner Y, Golan R, Harman-Boehm I, et al. Effects of initiating moderate alcohol intake on cardiometabolic risk in adults with type 2 diabetes: a 2-year randomized, controlled trial. Ann Intern Med. 2015;163:569-579.

5.      Harding D. Wine is new prescription for terminally sick patients in France. New York Daily News. August 1, 2014

6.      French hospital introduces wine bar for patients. Escoffier School of Culinary Arts. August 12, 2014.

7.      Emmerich N. Reith Lectures: the goal of medicine should be well-being, says Atul Gawande. The Conversation. December 23, 2014.

8.      Centers for Disease Control and Prevention (CDC). State-specific healthy life expectancy at age 65 years–United States, 2007-2009. MMWR Morb Mortal Wkly Rep. 2013;62:561-566.

9.      Lamas DJ. Smuggling a beer for my hospital patient. The New York Times. May 28, 2015.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Lupanje srca

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Srce

UZV srca – što možete reći o mom nalazu?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

UZV srca

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Ateroskleroza – molim savjet

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]