Crno vino na recept, recept za kraj života

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kada bi liječnik propisao vino kao terapiju izazvao bi sablazan nad svojim postupkom, obzirom da je konzumacija više od 3 pića dnevno priznati uzrok pobola i smrtnosti. S druge strane redovito umjereno ispijanje vina je priznati dio zdravog života…

Kada bi liječnik propisao vino kao terapiju izazvao bi sablazan nad svojim postupkom, obzirom da je konzumacija više od 3 pića dnevno priznati uzrok pobola i smrtnosti. S druge strane redovito umjereno ispijanje vina je priznati dio zdravog života. Također postoje dokazi da ima smisla propisati konzumaciju vina bolesnicima koji su na samrti. Nekoliko crtica o ovom posljednjem.

Provedene su tisuće studija  koje su istraživale rizike i dobrobiti konzumacije vina. Dok neki stručnjaci smatraju da je za pozitivne učinke vina zaslužan alkohol, većina dokaza govori da su polifenoli u crnom vinu zaslužni za pozitivne kardiovaskularne učinke i dugovječnost. Umjerena dnevna konzumacija je sastavni dio Mediteranske dijete, koja je vjerojatno učinkovita u primarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti2  te u sekundarnoj prevenciji nakon infarkta miokarda.1

Crno vino postaje crno ili crveno samo nakon što iscijeđene bobice crnog grožđa odstoje nekoliko dana u vlastitom soku. Antocijanini se oslobode iz kožice bobica i oboje sok, koji bi inače bio bezbojan. Fenoli koji su sastavni dio grožđa, antocijanini, resveratrol, tanini, su složene i fascinantne molekule.3 Koncentracija fenola u gotovom vinu ovisi o vrsti grožđa te kako je vino napravljeno, odnjegovano i čuvano. Čak i bijela vina, s malim izlaganjem kožice bobica vlastitom soku mogu imati dobre učinke na zdravlje.4

Jedna čaša vina je 150ml  vina  s 12% alkohola, jedna petina standardne 750 ml boce. Niže koncentracije alkohola (manje od 14%) su obilježje mediteranskih vina. U nekim mediteranskim zemljama uobičajeno je piti vodu uz vino. Smisao miješanja vode i vina je da potraje za cijeli obrok tako da se kroz lagano pijuckanje poveća uživanje u jelu.

Piti vino po preporuci liječnika značilo bi piti pravu količinu vina, ni premalo ni previše. Kome bi bilo opravdano prepisati ispijanje vina kao potrebu? Moguće jednoj skupini, onima koji su blizu kraja svog života i koji žele okončati život sa čašom u ruci.

Clemont-Ferrand sveučilišna bolnica u Francuskoj nudi svojim bolesnicima na palijativnoj skrbi i njihovoj rodbini vinski bar „da im se pomogne opustiti, iskreno pričati… sve u pokušaju da obnove uživanje u okusima, želji pa čak i uživaju“.5  Direktor palijativnog centra koji je predložio otvaranje vinskog bara, dr Virgine Guastella, je tvrdio sljedeće, „ Ovo je način ponovnog promišljanja o brizi za druge, vodeći računa o njihovim osjećajima i emocijama koje ih čine ljudskim bićima“.6 Vino se nabavlja i poslužuje prema protokolu ove ustanove. Program učinkovitosti vina pomaže osoblju da nađu načine na koji vino potiče životno zadovoljstvo.

Zadovoljstvo životom je jedan od podcijenjenih, neprepoznatih ciljeva medicine. Neki poput Atulas Gawande tvrde da je to primarni cilj.7 Uzrečica „zdravi očekivani životni vijek“, ili životni vijek u dobrom stanju, je mjera zdravlja populacije. U SAD-u „zdravi očekivani životni vijek“ je 7-19 godina  kraći od prosječnog statističkog životnog vijeka.8

Konzumacija vina „pod medicinskim nadzorom“ u bolesnika pri kraju života trenutno je etički neprihvatljiva u većini medicinskih ustanova. Pretragom web stranica stručnih medicinskih društava i regulatornih tijela ne nalazi se niti jedna preporuka za takvo što. Liječnici mogu prepisati alkohol jedino kao kompetitivni inhibitor pri trovanju metanolom. Alkohol se nekad davno propisivao u liječenju „deliruma tremensa“ i tijekom prohibicije pod dijagnozom iz „medicinskih razloga“.

Prema izvješćima liječnika koji su dozvolili konzumaciju vina ili piva bolesnicima na samrti pokazalo se da je takav čin doživljen kao herojski i izrazito suosjećajan.9 Male stvari čine velike razlike u trenutcima kada je malo života preostalo, a posebno osjetilni užici. Iako alkohol pomaže zaspati, on ima negativan utjecaj na kvalitetu sna. Oni koji žele dobro spavati ne bi smjeli piti bar dva sata prije spavanja. Ljudima na samrti bi trebalo omogućiti da jedu i piju što požele bez straha o mogućoj štetnosti za vlastito zdravlje. Kada bolesnici umiru često gube interes za hranom, stoga se čini posebno okrutnim uskratiti im vino ukoliko ga žele.

Hospiciji i kućne ustanove za njegu/udomljavanje su dobri kandidati za propisivanje vina po želji, što bi se moglo tumačiti i kao dio kvalitetne usluge i uistinu kvalitetne prehrane. Takvi programi njege veličaju humanost koju medicina nastoji ponuditi.

Jedan od mogućih modela propisivanja vina:

  • Rx: Crno vino po izboru
  • popiti jednu čašu od 150ml vina polako, ne kasnije od dva sata prije spavanja, poželjno uz hranu, i s najmanje dvije čaše vode.
  • ne pretjerivati i ne kombinirati s drugim alkoholnim pićima.

Liječnici bi trebali predlagati bolesnicima da piju vino koje vole, bez obzira na jakost, porijeklo ili čuvenost. Ako nisu sigurni u svoj izbor, mogu pokušati upoznati se sa nekom vinskom knjigom ili kupiti lokalni vinski priručnik. Pravi užitak mirisanja i kušanja tekuće čarolije u kombinaciji s obrokom teško je nadmašiti.

Literatura:

1.      Rees K, Hartley L, Flowers N, et al. ‘Mediterranean’ dietary pattern for the primary prevention of cardiovascular disease. Cochrane Database Syst Rev.

2.      Quaas J. Mediterranean diet for secondary prevention after heart attack. The NNT. 

3.      Harbertson J. Grape and wine phenolics: a primer. WSU Viticulture and Enology.

4.      Gepner Y, Golan R, Harman-Boehm I, et al. Effects of initiating moderate alcohol intake on cardiometabolic risk in adults with type 2 diabetes: a 2-year randomized, controlled trial. Ann Intern Med. 2015;163:569-579.

5.      Harding D. Wine is new prescription for terminally sick patients in France. New York Daily News. August 1, 2014

6.      French hospital introduces wine bar for patients. Escoffier School of Culinary Arts. August 12, 2014.

7.      Emmerich N. Reith Lectures: the goal of medicine should be well-being, says Atul Gawande. The Conversation. December 23, 2014.

8.      Centers for Disease Control and Prevention (CDC). State-specific healthy life expectancy at age 65 years–United States, 2007-2009. MMWR Morb Mortal Wkly Rep. 2013;62:561-566.

9.      Lamas DJ. Smuggling a beer for my hospital patient. The New York Times. May 28, 2015.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Srce

Koenzim Q10 – jesmo li ga zaboravili?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Koenzim Q10 (CoQ10) je prirodni antioksidans koji tijelo proizvodi i koristi na staničnoj razini za podršku rastu, energiji i održavanju stanica. Ova tvar, nalik vitaminima, prisutna je u svim tkivima, a najviše se nalazi u srcu, jetri, bubrezima i gušterači. Prvi put otkriven 1957. godine, CoQ10 je od tada prepoznat kao ključan spoj za funkcioniranje […]

Srce

Prehrana za sniženje krvnog tlaka i bolje zdravlje bubrega i srca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Unatoč stalnim naporima da se poboljša liječenje hipertenzije i smanje njezini štetni ishodi farmakološkim strategijama, kronična bubrežna bolest povezana s hipertenzijom i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti rastu. Srčana bolest je glavni uzrok smrti kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću. Stručnjaci preporučuju da voće i povrće budu temeljni dio liječenja osoba s povišenim krvnim tlakom. Prehrana […]

Hipertenzija

Hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Arterijska hipertenzija (AH) ili povišeni krvni tlak, definiran je prema smjernicama ESC i ESH, kao krvni tlak viši od 140/90 mmHg. AH-a se dijeli na primarnu ili esencijalnu koju nalazimo u 95% hipertoničara (mehanizam nastanka je nejasan) i na sekundarnu. Kod primarne AH-e ulogu ima nasljeđe, pretilost, pretjeran unos soli, stres, nedovoljna fizička aktivnost. Uzroci […]

Srce

Možete li mi pojasniti UZV nalaz srca?

Srce

Je li moj EKG nalaz uredan?

Nasljedna bolest vezivnog tkiva

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Holter srca – koje je Vaše mišljenje na moj nalaz

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Molim mišljenje na nalaz CD karotida i AV sliva

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]