Molila bih vas pojašnjenje nalaza!

Liječimo se biološkom terapijom Herceptin i Perjeta od 2017.g. svaka tri tjedna u zadnjih 7 mjeseci osjećam konstantnu tupu bol u predjelu srca uz ponekad oštro probadajući. Onkologice me poslala na uzv srca.
Nalaz : EF prema 2D 55%. Hipokontralitet bazalne trećine inferiorne stijenke koja je pojačanih su endokardijalnim odjeka. Nepravilno gibanje iv septuma. Dijastolička funkcija nije znatnije poremećena, fuzioniraju E i A val u tahikardiju.
Bila sam kod kardiologa koji je zatražio niz pretraga od kojih su RTG srce, pluća i kralješnice. Nalaz u redu.
Ergometrija nalaz u redu
Holter EKG za oko mi zapelo : tijekom noći u 01.30h u jednom navratu zabilježen je i trimitentni AV blok II stupnja- Wenkebachova periodika, a u 02.35h detektiranja je jedna pauza u trajanju od 2 sekunde tijekom koje je nađen intermitentni AV blok II stupnja-MobitzII.
Scintigrafija srca: Na scintigramima učinjenim nakon aplikacije radiofarmaka u opterećenju i na scintigramima nakon injiciranja u mirovanju vidi se nešto gracilnija i nehomogeno prikazana distalna trećina anteriorne stijenke. Pri postignutom opterećenju nehomogen raspored radiofarmaka u distalnoj trećini anteriorne stijenke miokarda lijeve klijetke uz apela.
Poduži nalaz to sam sve učinila do sada.
Molila bih Vas za pojašnjenje nalaza.

25.4.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Iz priloženog zapisa Vaših nalaza, prema scintigrafiji srca postoji sumnja na oštećenje miokarda distalne trećine prednje stijenke lijeve klijetke (na UZV srca se to ne opisuje), a prema UZV srca slabija gibljivost bazalne trećine donje stijenke lijeve klijete i nepravilno se giba srčana pregrada između klijetki (ne znam da li Vam u EKG zapisu i holteru postoji blok lijeve srčane grane koji se obično javlja pri ovakvom nalazu UZV) što  može ukazivati na slabiju prokrvljenost tih segmenata srca, ali se na scintigrafiji u opterećenju to ne potvrđuje. U holteru se registrira u 2 navrata AV blok II stupnja, ali bez značajne pauze dulje od 2sek. Trebate se javiti svom kardiologu jer bi na osnovu ovih nalaza i bolova koje osjećate u grudima trebalo odlučiti da li učiniti i koronarografiju, kako bi se isključila aterosklerotska bolest koronarnih arterija. Također treba  i onkolog vidjeti ove nalaze kako bi ih usporedio s ranijim, jer pretpostavljam da ste ranije već radili u određenim intervalim UZV srca. Timski ,onkolog i kardiolog , će donijeti odluku o daljnjem liječenju.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Karpalni kanal

Nalaz nakon operacije L šake karpalnih – molim Vaše mišljenje

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]