Molim mišljenje o holteru EKG

Poštovana,

molim Vas pojašnjenje holter nalaza (kojeg nemam u pisanom obliku, samo mi je rečeno telefonom) a na dnu posta kopiram našu prethodnu komunikaciju:
-VES- u rujnu sam imala oko 1300, sada u veljači ih je 59, što je dobro
-SVES -imala sam ih oko 500, sada ih je čak 16000

Liječnica telefonom kaže da je nalaz u redu, da je taj tip preskoka uzrokovan nikotinom, kofeinom (ne pušim, ne pijem kavu s kofeinom) te stresom.

U međuvremenu mi se željezo u krvi povisilo na 13, dok mi je feritin također 13 (ref vrijednosti 10-120). Cijelo vrijeme pijem Ferrum.
Štitnjača je OK, i UZV i svi hormoni.

Molim Vaše mišljenje, a obzirom na prethodne nalaze – imam li razloga za brigu?
Zahvaljujem, srdačan pozdrav

Prethodna prepiska:
U međuvremenu sam odradila MR srca te je nalaz: Valvularni aparat srca morfološki djeluje uredno. Srčane šupljine(: LV (EDV 70ml/m2) i LA 18 cm2, DA 20 cm2, DV 38 mm (EDV 64 ml/m2). Bulbus aorte 31 mm, ascedentna aorta 29 mm.
Miokard: normalne debljine (do 10 mm), trabekule u segmentu 16 bez dovoljno kriterija za NCLV, bez segmentalnih ispada u kontraktilnosti. EF 53%.
Perikard bez izljeva.
Funkcija i tkivna karakterizacija: LGE: u kasnim postkontrastnim sekvencama bez patološke imbibicije miokarda.
Zaključak: kavitalne dimenzije u granici normale. Globalna sistolička funkcija klijentki je dobra. U kasnim postkontrastnim sekvencama bez patološke imbibicije miokarda.

Ergometrija koja je prije rađena je bila uredna, oodnosno tlak je rastao od 110/70 do 140/90 i spustio se u očekivanom vremenu. Broj otkucaja je išao do 155/min. Nije bilo preskoka u tih 5-6 minuta.

Tlak je sada više manje normalan (do 130/90, uglavnom i niži od toga). Primjetila sam da mi stres (ponajviše na poslu, managerski tip posla) uzrokuje porast tlaka, te ga se trudim mjeriti kad osjetim da sam smirena. Još uvijek osjetim preskoke srca.

Zanima me da li, obzirom na ove nalaze, smijem planirati trudnoću? Da li je broj preskoka utvrđenih holterom normalan, odnosno može li mi nešto biti od tih preskoka, ili su samo neugodni? Concor ne uzimam zbog planiranja trudnoće. Liječnik opće prakse u slučaju tahikardije preporuča Normabel od 2 mg.

Također, da li je nalaz magnetske uredan? Svjesna sam da Google nije baš najbolji doktor, no nalazim na svakakve informacije.

Puno Vam hvala na vremenu i odgovoru.

Prethodni post:
Poštovani, imam 38 god, 179 cm i 68 kg, Majka sam dvoje djece u dobi od 7 i 3 godine. Planiram treću trudnoću te Vas molim za mišljenje. Nedavno sam izmjerila tlak (koji je inače 90/50) i dobila vrijednost 135/120. Obavila sam sve potrebne pretrage: uzv srca je uredan, holter 1300 VES i 555 SVES (nešto tahikadrije ali znam razlog tome), ergometrija uredna. Kardiolog preporučuje Concor da smanji eventualni porast tlaka i aritmije, međutim obzirom na planiranje trudnoće kaže da zasad ne krećemo s terapijom.
Poslana sam na MR srca slijedećeg tjedna.
Od tada je tlak ponovno dobar, dakle moj normalan niski tlak, do jučer kad mjerim 138/122, a nakon 10 min 149/129. Kod liječnika nakon pola sata je bio 145/80. Da li je moguće da tlakomjer pokazuje krive vrijednosti (zašto samo meni a ostalim ukućanima ne) ili je moguć takav skok u tlaku i tako blizu vrijednosti? Liječnik opće prakse kaže da su te vrijednosti nemoguće. Trebam li se brinuti te mogu li planirati trudnoću ako MR srca bude OK?

poštovana, Ne znam iz kojeg razloga se traži MR srca. Da li se sumnja na kardiomiopatiju? S trudnoćom se strpite dok svu obradu ne učinite. Savjetujem da se javite nefrologu ukoliko se radi o ovakvim oscilacijama tlaka jer će on učiniti obradu da se isključi organski uzrok povišenog tlaka. Concor vam je dat zbog poremećaja ritma srca, a navodite da je ergometrija uredna. Da li to znači da pri opterećenju nemate aritmija i da vam je porast tlaka uredan, odnosno primjeren opterećenju? Da li ste obavili holter tlaka (KMAT)? Ako se nalazi srca pokažu uredni i tllak bude dalje u granici normale, možete planirati trudnoću. U slučaju povišenog tlaka, takve trudnoće su rizične, ali postoje lijekovi koji su manje štetni za dijete, pa se ordiniraju i u slučaju planske trudnoće kod žena koje imaju arterijsku hipertenziju. Lijepi pozdrav

prim. Sonja Frančula Zaninović dr.med.univ.mag., spec.internist-subspec.kardiologije
Poštovana, Nalaz MR srca je u potpunosti uredan, isključena je kardiomiopatija (nekompaktna) kao mogući uzrok poremećaja ritma. Prema nalazu ergometrije, vaša reakcija krvnog tlaka u opterećenju je normalna (nema hipertenzivne reakcije), a također nema poremećaja srčanog ritma. Dobar je znak da nema aritmija u opterećenju. Concor u slučajevima kad se ne nađe bolesti srca i u fizičkom opterećenju nema poremećaja ritma, često i nije lijek izbora. Kod vas je stres vjerojatni okidač oscilacija tlaka, pa i poremećaja ritma. Za sada je u redu savjet Vašeg obiteljskog liječnika da po potrebi uzmete Normabel. Pokušajte stres staviti pod kontrolu (danas je on sveprisutan, pa pokušajte naći tehnike koje vas opuštaju), primjenjujte zdrave prehrambene navike, reducirajte sol u ishrani, kontrolirajte krvni tlak u kućnim uvijetima. Lijepi pozdrav

26.2.2021

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
U nalazu holtera postoji značajan broj SVES, a s obzirom da nije nađeno organskog uzroka, stres može biti okidač takvih poremećaja ritma.
Budući planirate trudnoću za sada Normabelom možete do neke mjere suzbiti subjektivne tegobe preskoka srca.Izbjegavajte gazirana pića, jake čajeve (indijski, zeleni i sl.).
Ukoliko bude neophodno trebalo bi uvesti malu dozu betablokatora, ali u konzultaciji s ginekologom jer u slučaju trudnoće drugi antiaritmici se ne preporučuju. Redovito uzimajte preparat željeza.
Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Ashwagandha

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

EKG

Koronarna bolest – molim savjet

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]