Molim za savjet i mišljenje!

Molim za savjet i mišljenje. Nakon CT koronarografije mi je dg. Aterosklerotska bolest desne i lijve koronarne arterije bez značajne stenoze. Od lijekova za aterosklerozu ne uzimam ništa. Nalaz UZV srca: morf. Normalna MV uz samo trag MR. Hipertrofija bazalnog septuma.
Pijem diovan 80 i concor 2,5. Kad je toplije vrijeme, a posebno nakon jela mi tlak padne na 95/65, ujutro je oko 125/85. Na preporuku kardiologa u takvom slučaju ne uzimam diovan, već samo concor.
U zadnje vrijeme imam povremeno nepravilan rad srca i kao da se nešto pomakne u prsima (to osjetim samo u mirovanju). Zabrinuta sam je li opasno to variranje tlaka i povremeni ti nepravilni otkucaji. Naručena sam kod kardiologa tek u 11/2022.

18.5.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

U cilju daljnje prevencije koronarne bolesti, da ne dođe do suženja (stenoze) koje bi otežavalo protok krvi u srčani mišić, trebalo bi uzimati uz navedenu terapiju i statin, odnosno hipolipemik ovisno o nalazu masnoća u krvi. O tome porazgovarajte sa kardiologom kad budete kod njega na pregledu. Varijacije tlaka su uobičajene i bilo bi dobro da Diovan 80mg uzimate uvečer (ako ste skloniji češće nižem tlaku smanjite na pola tbl, a izostavite ako vam tlak padne ispod 100/70mmHg). Concor vas čuva od  poremećaja srčanog ritma, a ukoliko češće osjećate “nepravilan rad srca” učinite 24-satni holter srca kako bi se moglo ustanoviti o kakvim poremećajima srčanog ritma radi. Prema tom nalazu će liječnik moći ustanoviti da li je potrebno korigirati dozu Concora ili lijek zamijeniti.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]