Liječenje dislipidemija kod bolesnika s dijabetes melitusom

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta kod bolesnika koji boluju od dijabetes melitusa (šećerne bolesti). Dijabetes je jedan od vodećih kardiovaskularnih čimbenika rizika. Kod bolesnika s dijabetesom neovisnim o inzulinu učestala je pojava dislipidemija. Povećana je razina triglicerida, apolipoproteina B, lipoproteina vrlo male gustoće (VLDL), lipoproteina niske gustoće (LDL), a snižena je razina lipoproteina velike gustoće (HDL).

Kardiovaskularni rizik se višestruko povećava kod bolesnika s dijabetesom ukoliko imaju prekomjernu tjelesnu težinu, arterijsku hipertenziju i dislipidemiju. Stoga je važno sve ove čimbenike KV rizika pravovremeno liječiti i staviti pod kontrolu. Lijekovi za liječenje dislipidemija, osobito statini, smatraju se prvom linijom liječenja većine bolesnika s dijabetesom neovisnom o inzulinu. Kod nekih bolesnika se aterosklerotska bolest dijagnosticira i prije postavljanja dijagnoze dijabetesa. Kod bolesnika s dijabetesom neovisnom o inzulinu uz pridružen još neki od kardiovaskularnih čimbenika rizika, treba odmah započeti sa statinskom terapijom. Liječenje dislipidemije se sastoji od nefarmakoloških mjera i medikamentozne terapije. Nefarmakološke mjere se sastoje od: dijabetičke dijete uz smanjen unos zasićenih i transmasnih kiselina, povećan unos dijetalnih vlakana, gubitka viška kilograma i redovite tjelesne aktivnosti. Normalizacijom tjelesne težine kod bolesnika dolazi do redukcije kardiovaskularnih čimbenika rizika: pada razina šećera u krvi, snizuje se arterijski tlak.

U hipolipemičkoj terapiji koriste se statini, inhibitori apsorpcije kolesterola, niacin, fibrati, PCSK9 (proprotein konvertaze substilisin/keksin tip 9)  inhibitori. Prva linija liječenja dislipidemija bod bolesnika s dijabetesom neovisnim o inzulinu su hipolipemici iz skupine statina, ali ako se s njima ne postignu ciljne vrijednosti lipida, preporučuje se kombinacijska terapija.  Statini smanjuju koncentraciju LDL kolesterola, reduciraju rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti kod dijabetičara, a koriste se u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji. Prema europskim smjernicama svi bolesnici s dijabetesom trebaju primati statin. Statini osim što smanjuju razinu LDL kolesterola, smanjuju i razinu visokoosjetljivog C reaktivnog proteina i drugih upalnih parametara, dovode do stabilizacije aterosklerotskog plaka, poboljšavaju endotelnu funkciju, smanjuju vaskularnu upalu i oksidativni stres. Istraživanja su pokazala da se upotrebom statina smanjuje kardiovaskularni rizik. Koristi od uzimanja statina kod bolesnika s dijabetesom su neovisne o vrijednostima LDL kolesterola i ostalih lipidnih frakcija.

Ezetimib je inhibitor apsorpcije kolesterola. U kombinaciji sa statinom dovodi do pojačane redukcije LDL kolesterola. Ezetimib se dodaje statinu ukoliko nisu postignute ciljne vrijednosti LDL kolesterola. U slučaju nepodnošenja statina, odnosno razvoja nuspojava na statine, ezetimib se primjenjuje samostalno.

Niacin se danas u glavnom ne primjenjuje. Sredstva za uklanjanje žučnih kiselina smanjuju razinu LDL kolesterola, ali se koriste veoma rijetko zbog niza nuspojava koje mogu uzrokovati.

Fibrati su lijekovi koji snižavaju razinu triglicerida u serumu, povećavaju razinu HDL kolesterola i umjereno smanjuju razinu LDL kolesterola. Daju se samostalno ili u kombinaciji sa statinima. Potreban je oprez kod bolesnika s oštećenom bubrežnom funkcijom jer se fibrati metaboliziraju u bubrezima.

Omega 3 masne kiseline mogu se koristiti kao dodatak u terapiji statinima kod bolesnika s razvijenom aterosklerotskom bolesti i visokom razinom triglicerida.

PCSK9 inhibitori koriste se kod bolesnika koji ne podnose statine ili unatoč maksimalnoj dozi statina i u kombinaciji s ezetimibom nisu postigli ciljne vrijednosti LDL kolesterola.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alge

Ima li smisla uvrstiti alge u prehranu?

U doba kada potrošači imaju sve veće zahtjeve po pitanju nutritivne vrijednosti hrane koju konzumiraju, alga kelp privlači pažnju kao potencijalni dodatak u obitelji „super hrane“. Kelp se smatra bogatim izvorom vitamina i mineralnih tvari pri čemu se posebno ističe jod. Iako je  “super hrana” vrlo uspješan pojam u marketingu, nutricionisti ga izbjegavaju, jer je […]

Dijabetes

MR mozga

Crijeva

Uvjerljivi razlozi zašto biste ovog ljeta trebali češće posegnuti za tikvicama

Uvjerljivi razlozi zašto biste ovog ljeta trebali češće posegnuti za tikvicama Ništa toliko ne podsjeća na djetinjstvo kao pohane tikvice koje bi nam mame, bez obzira na razinu žive na termometru, brižno pripremile za najslasniji ljetni ručak. Jeste li znali da, iako ih smatramo povrćem, tikvice su zapravo botanički klasificirane kao voće? Nekoliko crtica o tikvicama Tikvica, […]

Dislipidemija

Liječenje nealkoholne masne bolesti jetre

Nealkoholna masna bolest jetre (eng. Non alchoholic liver disease, NAFLD) je u svijetu među najčešćim bolestima jetre i jedan od najčešćih uzročnika jetrenog zatajenja. U SAD-u je NAFLD drugi najčešći uzrok transplatacije jetre, a visoko je na ljestvici i kod oboljelih u europskim zemljama. U posljednjih nekoliko godina incidencija i prevalencija bolesti ubrzano rastu. Prema […]

Kardiolog

Dvostruka terapijska doza

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Holter srca – možete li mi pojasniti nalaz?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Prenizak puls – molim savjet

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]