Liječenje dislipidemija kod bolesnika s dijabetes melitusom

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta kod bolesnika koji boluju od dijabetes melitusa (šećerne bolesti). Dijabetes je jedan od vodećih kardiovaskularnih čimbenika rizika. Kod bolesnika s dijabetesom neovisnim o inzulinu učestala je pojava dislipidemija. Povećana je razina triglicerida, apolipoproteina B, lipoproteina vrlo male gustoće (VLDL), lipoproteina niske gustoće (LDL), a snižena je razina lipoproteina velike gustoće (HDL).

Kardiovaskularni rizik se višestruko povećava kod bolesnika s dijabetesom ukoliko imaju prekomjernu tjelesnu težinu, arterijsku hipertenziju i dislipidemiju. Stoga je važno sve ove čimbenike KV rizika pravovremeno liječiti i staviti pod kontrolu. Lijekovi za liječenje dislipidemija, osobito statini, smatraju se prvom linijom liječenja većine bolesnika s dijabetesom neovisnom o inzulinu. Kod nekih bolesnika se aterosklerotska bolest dijagnosticira i prije postavljanja dijagnoze dijabetesa. Kod bolesnika s dijabetesom neovisnom o inzulinu uz pridružen još neki od kardiovaskularnih čimbenika rizika, treba odmah započeti sa statinskom terapijom. Liječenje dislipidemije se sastoji od nefarmakoloških mjera i medikamentozne terapije. Nefarmakološke mjere se sastoje od: dijabetičke dijete uz smanjen unos zasićenih i transmasnih kiselina, povećan unos dijetalnih vlakana, gubitka viška kilograma i redovite tjelesne aktivnosti. Normalizacijom tjelesne težine kod bolesnika dolazi do redukcije kardiovaskularnih čimbenika rizika: pada razina šećera u krvi, snizuje se arterijski tlak.

U hipolipemičkoj terapiji koriste se statini, inhibitori apsorpcije kolesterola, niacin, fibrati, PCSK9 (proprotein konvertaze substilisin/keksin tip 9)  inhibitori. Prva linija liječenja dislipidemija bod bolesnika s dijabetesom neovisnim o inzulinu su hipolipemici iz skupine statina, ali ako se s njima ne postignu ciljne vrijednosti lipida, preporučuje se kombinacijska terapija.  Statini smanjuju koncentraciju LDL kolesterola, reduciraju rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti kod dijabetičara, a koriste se u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji. Prema europskim smjernicama svi bolesnici s dijabetesom trebaju primati statin. Statini osim što smanjuju razinu LDL kolesterola, smanjuju i razinu visokoosjetljivog C reaktivnog proteina i drugih upalnih parametara, dovode do stabilizacije aterosklerotskog plaka, poboljšavaju endotelnu funkciju, smanjuju vaskularnu upalu i oksidativni stres. Istraživanja su pokazala da se upotrebom statina smanjuje kardiovaskularni rizik. Koristi od uzimanja statina kod bolesnika s dijabetesom su neovisne o vrijednostima LDL kolesterola i ostalih lipidnih frakcija.

Ezetimib je inhibitor apsorpcije kolesterola. U kombinaciji sa statinom dovodi do pojačane redukcije LDL kolesterola. Ezetimib se dodaje statinu ukoliko nisu postignute ciljne vrijednosti LDL kolesterola. U slučaju nepodnošenja statina, odnosno razvoja nuspojava na statine, ezetimib se primjenjuje samostalno.

Niacin se danas u glavnom ne primjenjuje. Sredstva za uklanjanje žučnih kiselina smanjuju razinu LDL kolesterola, ali se koriste veoma rijetko zbog niza nuspojava koje mogu uzrokovati.

Fibrati su lijekovi koji snižavaju razinu triglicerida u serumu, povećavaju razinu HDL kolesterola i umjereno smanjuju razinu LDL kolesterola. Daju se samostalno ili u kombinaciji sa statinima. Potreban je oprez kod bolesnika s oštećenom bubrežnom funkcijom jer se fibrati metaboliziraju u bubrezima.

Omega 3 masne kiseline mogu se koristiti kao dodatak u terapiji statinima kod bolesnika s razvijenom aterosklerotskom bolesti i visokom razinom triglicerida.

PCSK9 inhibitori koriste se kod bolesnika koji ne podnose statine ili unatoč maksimalnoj dozi statina i u kombinaciji s ezetimibom nisu postigli ciljne vrijednosti LDL kolesterola.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Inzulin

Prehrana bazirana na namirnicama biljnog porijekla najbolja je novogodišnja odluka

Mnogi se svake godine odluče donijeti novogodišnju odluku ili obećanje samome sebi da će nešto promijeniti, a najčešće želje za promjenom tiču se zdravlja. Izgubiti višak kilograma, početi vježbati ili zdravije se hraniti su redovito visoko na popisu želja. Zadnjih godina puno se priča o prehrani baziranoj na namirnicama biljnog porijekla iz dva važna razloga. […]

Dijabetes

Vrućine i povišeni krvni tlak

Dolaskom ljeta dolazi i toplo vrijeme. Termometar se često penje iznad 30 stupnjeva. Za vrijeme ljetnih vrućina, u tijelu se šire krvne žile kako bi se bolje ohladilo. Time se za vrijeme dana zna dogoditi da se snize vrijednosti krvnog tlaka. Kod osoba koje inače pate od hipertenzije, može se desiti da izmjerene vrijednosti tlaka budu […]

Kolesterol

Inteolerancija na terapiju statinima

Intolerancija na statine (lijekovi za smanjenje razine masnoća u krvi) je klinički sindrom koji označava pojavu nuspojava na statine zbog čega bolesnik prestaje uzimati statin. Ona može biti djelomična, što znači da se intolerancija javlja samo na pojedine statine i u određenim dozama, ili može biti potpuna kad se intolerancija javlja na sve statine i […]

KKS

Jesu li moji nalazi krvi u redu?

Bubreg

Nadomještanje bubrežne funkcije

Katkad se nađemo u situaciji da bubrezi preslabo obavljaju svoje funkcije i potreban je neki od oblika nadomještanja tih funkcija a ponajprije funkcije filtracije krvi koja i jest temeljna zadaća bubrega. Ovdje, naravno, govorimo o dijalizi jer to je jedini pouzdani način filtracije, a time i „pročišćenja“ krvi. Naravno, nikako ne treba na ovom mjestu […]

Tlak

Nalazi srca – molim vas pojašnjenje, na što pripaziti i kakva je prognoza s obzirom na ove nalaze i dijagnozu

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]