Može li od antikoagulantne terapije doći do ovih nuspojava?

Postovani, pocetkom 4mj je djed dozivio blagi mozdani udar. Bio je u bolnici 4 dana nakon toga odpusten na kucnu njegu. Ustanovljena je aritmija, fibrilacija atrija te mali ugrusak koji je uzrokovao mozdani. Dobio je terapiju protiv zgrusavanja krvi Roteas 60mg. Od kako je izasao iz bolnice cesto mu dode lose, mantanje, mutnja vida, teze govori, ne moze bas hodati.. to traje po 10ak minuta nakon toga bude sve uredu. Danas se opet dogodilo ali malo je duze trajalo te smo odlucili odvesti ga u bolnicu. Urađen je CT mozga, EKG, tlak i sve je uredu. Doktori su rekli da je u pitanju najvjerojatnije kriva terapija te su mu ukinuli Roteas i prepisali Eliquis da od sutra krene s novom terapijom. Molim Vas vase misljenje dali je moguce da takve nuspojave budu od odredenih ljekova?

5.5.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

U cilju prevencije nastajanja krvnih ugrušaka kod bolesnika s fibrilacijom atrija preporučuju se antikoagulantni lijekovi. Kod vašeg djeda uveden je jedan od novijih antikoagulantnih lijekova edokasaban, a sada je zamijenjen za drugi  apiksaban. U uputi o lijeku opisane su moguće neurološke nuspojave pri uzimanju edokasabana u vidu omaglica i vrtoglavica. Međutim, vaš djed je nedavno imao moždani udar, pa bih preporučila da se javi kod svog neurologa koji će procijeniti da li su navedeni simptomi posljedica moždanog udara ili doista nuspojava uzimanja edokasabana. Ukoliko simptomi nestanu prestankom uzimanja tog lijeka, s velikom sigurnošću se radi o nuspojavama.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]