Može li ubrzani puls biti posljedica stresa i anksioznosti?

Poštovani! Imam 25 godina do sada sam bila zdrava osim gastritisa za koji koristim pantoprazol …Rodila sam 2 djece i u 2.trudnoci su počeli problemi …puls koji je rijetko ispod 110 čak i u mirovanju ,ponekad ide i do 130-140 preskoci srca i povremene vrtoglavice na porodu takoder dobila tabletu zbog ubrzanog pulsa tad sam bila pregledana od strane kardiologa na samom porodu izmjereni tlak koji je uredan , i ekg koji je osim ubrzanog pulsa bio takoder uredan.. nalazi krvi uredni ,ekg pokazuje samo da se radi o tahikardiji zbog čega sam upućena za holter u 6.mjesecu ,stitnjaca uredna kao i željezo,tlak nesto nizi vecinom 100/60 nekad zna pasti pa bude oko 90/60 …od druge trudnoće imam problema sa anksioznosti i napadajima panike . Kad sam pod vecim stresom tad se preskoci i pojave ,ponekad i nakon obilnog obroka i pri saginjanju ,s tim da je puls uvijek ubrzan i nikad ne pada ispod 110 … Zubar se ne usudi dati anesteziju kod popravljanja zuba jer mi je zadnji put kod posjeta zubara nakoj anestezije takoder puls bio previse ubrzan i pozlilo mi je iako je tad bio prisutan i strah i lagani napadaj panike ..dali je moguće da su te tegobe nastale zbog posljedica učestalog stresa i anksioznosti jer su se u zadnje vrijeme pojačali napadaji panike kao i sama anksioznost?

5.5.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Anksioznost, stres i panika  su stanja u kojima se ubrzava srčana frekvencija. Ukoliko je isključen bilo kakav organski uzrok vašeg ubrzanog pulsa, savjetujem da obavite psihijatrijski pregled. Osim holtera srca preporučujem UZV srca i kontrolni pregled kardiologa.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]