MSCT koronarografija?

Poštovani, već otprilike 6 mjeseci osjećam preskakivanje srca zbog čega imam osjećaj neugode i teže zaspim, a kad zaspim budim se za sat, dva i tada više ne mogu zaspati, a pojavljuju se brige i loše misli. Počela sam koristiti Sanval za spavanje.
Prije dva mjeseca učinila sam holter EKG. U nalazu je bila značajna ventrikulska ektopija, ukupno zabilježeno 11600 uglavnom monomorfnih VES i 60 SVES.
Dobila sam terapiju tyrez 2, 5 mg.
Posjetila sam i kardiologa koji je napravio UZV srca, uglavnom uredan. Kako sam tada imala i povećan tlak prepisan mi je lodoz 2,5 mg i perineva 2 mg te Normabel 2 mg.
Napominjem da već nekoliko godina imam povišene nalaze masnoća u krvi pa uzimam Rosweru 10 mg. Imam i nodozno promijenjenu štitnjaču pa ovih dana putujem u Zagreb na punkciju jednog čvora u štitnjači. Nalazi hormona štitnjače su inače uredni.
Prekjučer sam ponovila holter EKG i napravila ergometriju. Pod opterećenjem se broj VES smanjuje. Ali na holteru ponovno veliki broj VES, 13 300 i 62 SVES. Internistica preporučuje elektrofiziolološko ispitivanje, a kardiolog je spominjao MSCT koronografiju koja bi jedina mogla isključiti koronarnu bolest. Jako sam uznemirena i postajem anksiozna, što inače nisam bila. Napominjem da mi je pokojna majka bolovala od angine pektoris. Ja sad imam 69 godina i 86 kg. Živim na jednom otočiću kraj Korčule izizteno zdravim životom, bavim se vrtom i ribanjem. Moje je mišljenje da su moje tehobe vezane uz szres koji sam doživjela nakon potresa u Pezrinji koji je obitelj mog sina u Zagrebu jako dobro osjetila i još uvijek ne mogu u sboj stan već su u najmu. Drugi sin mi je u Japanu i po svemu sudeći nećemo ga ove godine vidjeti, a kći koja je na Korčuli, je u obitelji koja isključivo živi od turizma, imaju bfodovd i putničku agenciju i zbog korone već dvije godine nemaju prihoda, a vraćaju kredite i banka im prijeti ovrhom kuće. Ja i suprug u mirovini i od naših malih primanja ne možemo djeci pomoći. Mislim da je to uzrokovalo moje stanje. Međutim, voljela bih biti sigurna imam li koronarnu bolest ili nemam. Zanima me da li biste mi vi preporučili MSCT koronografiju i da li je takva pretraga indicirana u mom stanju odnosno bih li je mogla dobiti uz uputnicu budući je dosta skupa. Molim vas ako mi možete odgovorizi na e-mail.
L.p. i hvala na odgovoru.

29.6.2021

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Stres kojm ste izloženi zbog brige za svoju obitelj može biti okidač aritmija. Imate više rizičnih čimbenika za razvoj koronarne bolesti (obiteljska anamneza, povišen tlak i masnoće i životna dob). Dobar znak je u Vašim nalazima što se VES smanjuju u tjelesnom opterećenju (ergometrija) i što su monomorfne. I Tyrez i Lodoz su isti lijekovi-radi se o beta blokatoru bisoprololu, osim što u Lodozu postoji i mala doza diuretika hidroklortiazida. U slučaju da su VES izrazitije u mirovanju, nekad su neki drugi antiaritmici lijekovi izbora za terapiju.  Niste naveli kako je u ergometriji kardiolog opisao test koronarne rezerve (može biti normalan, graničan ili patološki) i da li ste imali simptome koji bi upućivali na anginu pektoris. Prema svim tim kriterijima odlučuje se da li je kod bolesnika indicirana koronarografija  i tada se odlučuje da li je potrebna neinvazivna ili invazivna. Stoga, u Vašem slučaju jedino kardiolog koji učinio neinvazivnu obradu srca može reći da li Vas treba uputiti na MSCT koronarografiju koja je neinvazivno snimanje koronarnih arterija srca. U Zagrebu Bolnica Agram ima ugovor s HZZO-om za MSCT koronarografiju, a također i KBC Rebro obavlja tu pretragu na uputnicu. Savjetujem da se obratite tim ustanovama.

Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Možete li mi protumačiti nalaz EKG-a?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

RTG – možete li mi pomoći oko nalaza?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]