MSCT koronarografija?

Poštovani, već otprilike 6 mjeseci osjećam preskakivanje srca zbog čega imam osjećaj neugode i teže zaspim, a kad zaspim budim se za sat, dva i tada više ne mogu zaspati, a pojavljuju se brige i loše misli. Počela sam koristiti Sanval za spavanje.
Prije dva mjeseca učinila sam holter EKG. U nalazu je bila značajna ventrikulska ektopija, ukupno zabilježeno 11600 uglavnom monomorfnih VES i 60 SVES.
Dobila sam terapiju tyrez 2, 5 mg.
Posjetila sam i kardiologa koji je napravio UZV srca, uglavnom uredan. Kako sam tada imala i povećan tlak prepisan mi je lodoz 2,5 mg i perineva 2 mg te Normabel 2 mg.
Napominjem da već nekoliko godina imam povišene nalaze masnoća u krvi pa uzimam Rosweru 10 mg. Imam i nodozno promijenjenu štitnjaču pa ovih dana putujem u Zagreb na punkciju jednog čvora u štitnjači. Nalazi hormona štitnjače su inače uredni.
Prekjučer sam ponovila holter EKG i napravila ergometriju. Pod opterećenjem se broj VES smanjuje. Ali na holteru ponovno veliki broj VES, 13 300 i 62 SVES. Internistica preporučuje elektrofiziolološko ispitivanje, a kardiolog je spominjao MSCT koronografiju koja bi jedina mogla isključiti koronarnu bolest. Jako sam uznemirena i postajem anksiozna, što inače nisam bila. Napominjem da mi je pokojna majka bolovala od angine pektoris. Ja sad imam 69 godina i 86 kg. Živim na jednom otočiću kraj Korčule izizteno zdravim životom, bavim se vrtom i ribanjem. Moje je mišljenje da su moje tehobe vezane uz szres koji sam doživjela nakon potresa u Pezrinji koji je obitelj mog sina u Zagrebu jako dobro osjetila i još uvijek ne mogu u sboj stan već su u najmu. Drugi sin mi je u Japanu i po svemu sudeći nećemo ga ove godine vidjeti, a kći koja je na Korčuli, je u obitelji koja isključivo živi od turizma, imaju bfodovd i putničku agenciju i zbog korone već dvije godine nemaju prihoda, a vraćaju kredite i banka im prijeti ovrhom kuće. Ja i suprug u mirovini i od naših malih primanja ne možemo djeci pomoći. Mislim da je to uzrokovalo moje stanje. Međutim, voljela bih biti sigurna imam li koronarnu bolest ili nemam. Zanima me da li biste mi vi preporučili MSCT koronografiju i da li je takva pretraga indicirana u mom stanju odnosno bih li je mogla dobiti uz uputnicu budući je dosta skupa. Molim vas ako mi možete odgovorizi na e-mail.
L.p. i hvala na odgovoru.

29.6.2021

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Stres kojm ste izloženi zbog brige za svoju obitelj može biti okidač aritmija. Imate više rizičnih čimbenika za razvoj koronarne bolesti (obiteljska anamneza, povišen tlak i masnoće i životna dob). Dobar znak je u Vašim nalazima što se VES smanjuju u tjelesnom opterećenju (ergometrija) i što su monomorfne. I Tyrez i Lodoz su isti lijekovi-radi se o beta blokatoru bisoprololu, osim što u Lodozu postoji i mala doza diuretika hidroklortiazida. U slučaju da su VES izrazitije u mirovanju, nekad su neki drugi antiaritmici lijekovi izbora za terapiju.  Niste naveli kako je u ergometriji kardiolog opisao test koronarne rezerve (može biti normalan, graničan ili patološki) i da li ste imali simptome koji bi upućivali na anginu pektoris. Prema svim tim kriterijima odlučuje se da li je kod bolesnika indicirana koronarografija  i tada se odlučuje da li je potrebna neinvazivna ili invazivna. Stoga, u Vašem slučaju jedino kardiolog koji učinio neinvazivnu obradu srca može reći da li Vas treba uputiti na MSCT koronarografiju koja je neinvazivno snimanje koronarnih arterija srca. U Zagrebu Bolnica Agram ima ugovor s HZZO-om za MSCT koronarografiju, a također i KBC Rebro obavlja tu pretragu na uputnicu. Savjetujem da se obratite tim ustanovama.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]