MSCT koronarografija

Pozdrav,molila bi vas za vase strucno misljenje ,naime radila sam uzv srca,nalaz je uredan,danas ergometriju,nalaz granican,dr me uputila na MSCT koronarografiju zbog nepravinog EKG-a,dali to upucuje na bolesno srce ili zacepljenje zila..nalaz ergometrije,odnosno zakljucak glasi:Učinjeno testiranje po Bruceu u trajanju od 6 min.i 33 sec.,odustane se zbog nemogucnosti pracenja trake,zaduhe i osjecaja vrucine u glavi,naime pusac sam,imam 49 god.bilo mi je vruce i bolovi u nogama,zapuhanost..slaba kondicija..dalje pise..postignuto 7,9 METa(2018.5 ml02/min/kg),pri RRu 159/88 mmHg fr.166/min.(97%)nije zabiljezeno jasnih ishemijskih promjena ST spojnice ali je s obzirom na inicijalne promjene ST spojnice u EKGu osjetljivost testa smanjena.Ekg u mirovanju sinus ritam 100/min.hor.el.os.PR 130 ms,horizontakina ST spojnice V4-V6 1 mm..Ekg u opterecenju sinus tahikardija 166/min,uzlazna denivelacija ST spojnice V4-V6,Ekg nakon opterecenja sinus ritam 93/min.,promjene ST spojnice u V4-V6 kao u inicijalnom Ekg-u..Tlak mjerim kod kuce svakodnevno nekoliko dana i uredan je kao i otkucaji srca,imam tzv sindrom bijele kute,molim vas za objasnjenje svega ,hvala unaprijed,l.p.

20.1.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

MSCT koronarografija je radiološko snimanje kontrastom koronarnih arterija srca. U opisu ergometrije Vaša liječnica je napisala da “nije zabilježeno jasnih ishemijskih promjena ST spojnice” što indirektno ne upućuje na bolest koronarnih arterija. Zbog promjena EKG-a u mirovanju uz “zaduhu” u naporu pri ergometriji, vaša liječnica je odlučila da vas uputi na MSCT koronarografiju kako bi sa sigurnošću isključila koronarnu bolest. Ovakve promjene su nespecifične i ne moraju ukazivati na srčano oboljenje.  Svakako prestanite pušiti i treba provjeriti kakvi su laboratorijski nalazi krvi (masnoće, šećer, krvna slika, željezo). Ukoliko imate osjećaj zaduhe, trebali bi učiniti i spirometriju.

Lijepi pozdrav

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Molim Vas pojašnjenje zaključka nakon obavljene ergometrije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Pitanje

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]