Nalazi i infarkt miokarda – trebam li se brinuti?

Poštovana doktorice,
morala sam na endokopski pregled debelog crijeva u sedaciji i tražili su me ekg. Napravila sam i dobila nalaz, možete mi malo pojasniti da li je nalaz u granicama, zabrinjava me jer imam ventr. i supraventr. ekstrasistoliju i aterosklerozu lijeve i desne koronarne areterije po nalazu ct srca.Nalaz utzv je u granicama.Pijem Tyrez 2.5 i Rosweru 10mg.Kardiolog mi je prepisao Ezoteru 10/10 ali moja obiteljski dr mi je dao Rosweru 10mg jer su vrijednosti kolesterola bile 6.9.Bole me svi mišići i imam osjećaj da sam sva pokočena a ALT mi je skočio sa 35 na 71 u mjesec dana. Kolesterol je značajno pao na 5.6
HVALA! Trebam li se brinuti, otac mi je mlad umro od infarkta. Imam 60 g.Hvala.

12.2.2024

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Budući imate dokazanu aterosklerotsku bolest, ali nema značajnih suženja (kako ste napisali),te imate pozitivnu obiteljsku anamnezu infarkta miokarda, važno je da uzimate redovito preporučenu terapiju, da svi kardiovaskularni rizični čimbenici budu u granicama normale i da budete pod redovitim kardiološkim kontrolama. Zbog bolova u mišićima vaš liječnik treba iz krvnog uzorka odrediti CK-kreatin kinaza (mišićni enzim). Zbog nuspojava i porasta ALT već na minimalnu dozu navedenog lijeka, liječnik bi vam trebao taj lijek ukinuti, te uvesti drugi lijek za snižavanje kolesterola.
Pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Ergometrija

Molila bih Vas tumačenje nalaza testa ergometrije

Bolesti srčanih zalistaka

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

KMAT

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Kardiologija

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]

Kardiologija

Mentalni stres i kardiovaskularno zdravlje

Život suvremenog čovjeka, osobito u urbanim sredinama, nije lišen stresa. Pri tome često se radi o izloženosti kroničnom stresu, ali i učestalim akutnim stresnim događajima. Zadnjih godina učestali su stresni događaji koji su djelovali na život gotovo svakog čovjeka: pandemija virusnom infekcijom COVID-19, potresi, ratna događanja, socioekonomska nesigurnost, te posljedične ratne i ekonomske migracije ljudi. […]

Kardiologija

EKG i ergometrija – molim Vaše stručno mišljenje