Nalazi srca – molim Vaše mišljenje

Poštovani,

imam 67 god. bila sam na ultrazvuku srca i CCT nalazi su slijedeći
UTZsrca , Aterosklerotske promjene bulbusa i vidljivog dijels ulazne aorte.Degenerativne promjene kuspisa trolisnog aortnog zaliska, uredne sistoličke separacije, bez povišenog gradijenta sa blagom do umjerenom regurgitacijom. Degenerativne promjene mitralnih kuspisa,blago utiskivanje stražnjeg kuspisa u lijevu pretklijetku sa blagom regurgitacijom, promijenjen prsten, bez opstrukcije protoka. Plućni zalisak ne djeluje promijenjeno. Stanjen IAS, ne prikazujem ev.pretoka.
Kavitalne dimenzije su u granicama normale. Miokard LK je primjerenih debljina, bez jasnih segmentalnih ispada kontraktilnosti. Globalna EFLK je između 55-60 posto /Simpson biplane/
,MAPSE 11 GLS 22 posto /snižen posteriorno/.
Uredna je sistolička funkcija desne klijetke /TAPSE 19/. Ne diferencira se pataloških intrakardijalnih tvorbi. Perikard b.o. Color dopplerom, uz gore navedeno prisutna je još i umjerena trikuspidns regurgitacija, trag pulmonalne. Transmitralni dijastolički utok je bifazičnog obrasca abnormalne relaksacije, E/E 12, PAPS mjerim između 35-40 mmHg.

CCT Zaključak Izlazišta koronarnih arterija na tipičnim mjestima, uz desnu domi aciju, bez znakova aterosklerotske bolesti koronarnih arterija.

Dijagnoza
Blaga do umjerena aortalna regurgitacija
Simpson biplane/
Vertrikularna ekstrasistolija /nVT/,SVES, PSVT
Arterijska hipertenzija
Stanje nakon kolecistektomije

TH
Dalneva 4/5 mg, Concor 2,5mg.

Molim Vas za objašnjenje, jako sam zabrinuta za svoje zdravstveno stanje .

Zahvaljujem uz srdačan pozdrav.

20.12.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Na nalazu uzv srca postoje aterosklerotske promjene srčanih zalistaka lijevog srca, a nad svim ušćima blaga insuficijencija. To su promjene koje nastaju sa dobi i uslijed pridruženih čimbenika rizika. Snimanjem koronarnih arterija nije na njima nađeno aterosklerotske bolesti, odnosno isključena je koronarna bolest. U dijagnozama vidim da su ustanovljeni poremećaji srčanog ritma i arterijska hipertenzija zbog čega vam je kardiolog odredio terapiju. Dalje je važno da budete na redovitim kardiološkim kontrolama i da redovito uzimate preporučenu terapiju.
Pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Bolesti srčanih zalistaka

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

EF

UZV srca

Koronarne arterije

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Holter srca

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Preskakanja srca – mogu li dobiti infarkt?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]