Nalazi srca – molim Vaše mišljenje

Poštovani,

imam 67 god. bila sam na ultrazvuku srca i CCT nalazi su slijedeći
UTZsrca , Aterosklerotske promjene bulbusa i vidljivog dijels ulazne aorte.Degenerativne promjene kuspisa trolisnog aortnog zaliska, uredne sistoličke separacije, bez povišenog gradijenta sa blagom do umjerenom regurgitacijom. Degenerativne promjene mitralnih kuspisa,blago utiskivanje stražnjeg kuspisa u lijevu pretklijetku sa blagom regurgitacijom, promijenjen prsten, bez opstrukcije protoka. Plućni zalisak ne djeluje promijenjeno. Stanjen IAS, ne prikazujem ev.pretoka.
Kavitalne dimenzije su u granicama normale. Miokard LK je primjerenih debljina, bez jasnih segmentalnih ispada kontraktilnosti. Globalna EFLK je između 55-60 posto /Simpson biplane/
,MAPSE 11 GLS 22 posto /snižen posteriorno/.
Uredna je sistolička funkcija desne klijetke /TAPSE 19/. Ne diferencira se pataloških intrakardijalnih tvorbi. Perikard b.o. Color dopplerom, uz gore navedeno prisutna je još i umjerena trikuspidns regurgitacija, trag pulmonalne. Transmitralni dijastolički utok je bifazičnog obrasca abnormalne relaksacije, E/E 12, PAPS mjerim između 35-40 mmHg.

CCT Zaključak Izlazišta koronarnih arterija na tipičnim mjestima, uz desnu domi aciju, bez znakova aterosklerotske bolesti koronarnih arterija.

Dijagnoza
Blaga do umjerena aortalna regurgitacija
Simpson biplane/
Vertrikularna ekstrasistolija /nVT/,SVES, PSVT
Arterijska hipertenzija
Stanje nakon kolecistektomije

TH
Dalneva 4/5 mg, Concor 2,5mg.

Molim Vas za objašnjenje, jako sam zabrinuta za svoje zdravstveno stanje .

Zahvaljujem uz srdačan pozdrav.

20.12.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Na nalazu uzv srca postoje aterosklerotske promjene srčanih zalistaka lijevog srca, a nad svim ušćima blaga insuficijencija. To su promjene koje nastaju sa dobi i uslijed pridruženih čimbenika rizika. Snimanjem koronarnih arterija nije na njima nađeno aterosklerotske bolesti, odnosno isključena je koronarna bolest. U dijagnozama vidim da su ustanovljeni poremećaji srčanog ritma i arterijska hipertenzija zbog čega vam je kardiolog odredio terapiju. Dalje je važno da budete na redovitim kardiološkim kontrolama i da redovito uzimate preporučenu terapiju.
Pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Iz iste kategorije

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]