Nelagoda u prsima/preskakanje srca/brzi otkucaji

Poštovani,

imam 29 godina, 161 cm i 54kg te sam niskog krvnog tlaka (cca 90/100-60). U 10.mjesecu 2016 godine završila sam na hitnoj zbog ubrzanog rada srca. U tom trenutku osjetila sam kao da će mi srce iskočiti iz prsnog koša te je kucalo ubrzanim tempom (napominjem kako sam tada bila ured stresne situacije). Dijagnoza na hitnoj: palpatio ex anamnesim te St subfebrilis, sa sljedećim nalazima: RR 125mmHg RF 16/min c/p 100/min EKG sinus ritam, fiziološka el os, 100/min, PQ 0,12s, bez znakova ishemije.
Po preporuci, posjetila sam kardiologa te učinila 24 satni holter EKG koji se naveo sljedeće (prosinac 2016): Registriran je sinusni ritam prosječne frekvencije 87/min, raspona 51 – 153/min. Blaga sin.aritmija, bez duljih RR pauza. Zabilježeno je 15 pojedinačnih SVES i 1VES. Bez ST denivelacije. (napominjem kako sam na dan nošenja holtera cijeli dan bila bez fizičke aktivnosti, tj.sjedila sam u uredu –
u trenutku kada je izmjeren “Maximum HR-4 Intervals: 153 bpm” sjedila sam u uredu).

Naime, od navedenog perioda do danas, ja osjećam određene smetnje: preskok srca/pritisak u prsima/nelagodu/slabo srce. Bila sam u nekoliko navrata kod kardiologa, svaki mi je put učinjen EKg koji navodi (travanj 2018): Vent.rate 82 bpm; PR int 144ms; QRS dur 72ms; QT/QTc int 352/391ms; P/QRS/T axis 59/80/7; RV5/SV1 amp. 1.05/0.63mV; Sinus rhythm – Nonspecific Twave abnormality ARTIFACT PRESENT –borderline EKG— (navedeo mi piše na svakom EGK-u koji sam radila u prethodne dvije godine)

Po napravljenom EKG-u, nalaz kod internista sljedeći: EKG:s.r. 82/min, blage ST-T promj.
U međuvremenu sam napravila i ultrazvuk srca koji navodi: Klilnički:kardijalno je kompenzirana, RR 95/60 mmHg. Fizikalni nalaz srca i pluća je uredan. Sinusna tahikarija. UZV srca:u jedno i 2D slici svi su srčani kaviteti urednih dimenzija(LA: 30 mm EDLV: 43MM), kao i debljine stijenki lijevog ventrikula LV (IVS: 9MM). Uzlazna aorta mjeri 21mm. Parametri sistoličke funkcijeLV su uredni (EFLV: 65%), bez segmentalnih asinergija. Sve su četiri srčane valvule morfološki uredne. Aortna je valvula trokupisna. Transaortni sistolički protok je uredan. Dopplerom: svi su protoci u granicama normale. Nema indirektnih znakova za plućnu hipertenziju. Perikard je b.o.

Nalaz krvi iz istog mjeseca:
eritrociti 4,15; hb 124; Hct 0.370; MCV 30.0; MCHC 335;RDW 12.9; Trc 196;MPV 8.6; Lkc 9.7; Eozinofilni gran 1,9; Bazofilni gran 0,5; Neutrofilni gran 72,3 (NAPOMENA:h); Limfociti 20,4; Monociti 4,9. NAPOMENA: (k) SE: 25 (h); Glukoza 4 (L); Bilirubin 7, UREJA (L) 2,7; Kreatinin 46 (L); AST 24; ALT 28; GGT 12; Kalij 3,8 (L); Natrij 134 (L); Željezo 18; TIBC 59; UIBC 41, TSH 0,88, HbA1c 5,2%, HbA1c 33.

Napomena: kada sam počela imati problema sa srcem, počeli su mi se javljati i problemi sa (kasnije ustanovljenim) šećerom. Dijagnoza: Hypoglicaemia reactiva (E16.2 – Hipoglikemija, nespecifična). Učinjen je “mixed-meal” test u kojem od 60 do 120 minute dolazi do reaktivne hipoglikemije (GUK ispod 3,5 mmol/L, najniže 2.9 mmol/L).

Za ništa od navedenog ne pijem lijekove. Puls mi je skoro pa uvijek oko 90-100 (mjerim ga unazad godine dana) u trenutku kada ležim te se općenito se osjećam dobro, imam mnogo manje energije (prije sam se bavila sportom i bez problema podnosila tešku fiziču aktivnost), lako se zadišem te osjećam kao da mi srce ne radi “kak spada”. Sve navedeno onemogućava mi normalan život zbog straha da se napad ne ponovi kao i zbog samog osjećaja nemoći. Ergometriju sam trebala sada raditi, no kako sam ostala trudna, internista mi je rekao kako nema potrebe budući da imam lagano krvarenje.
Također moram napomenuti kako prije nisam nikada imala problema sa srcem, no od prosinca 2016.godine, kao da se otvorila pandorina kutija, nikako da se sve vrati na mjesto. Ima perioda kada se osjećam bolje, no to ne traje dugo (2-3 tjedna pa opet nemoć, preskoci i sl.). Obiteljska anamneza: djed je preživio infarkt u 50-ima, te baka ima problema sa srcem i visokim tlakom (ne znam točno reći kojih).

Moja pitanja su sljedeća:

1) prema navedenom, koliko je zabrinjavajuća situcija te zbog čega se osjećam kako se osjećam, a navodno je (prema mišljenju interniste) sve u redu, odnosno unutar granica normale?

2) da li mi preporučate neku dodatnu obradu i ako da, koju?

3) što znači blage ST-T promj i koliko su zabrinjavajuće?

4) što znači “Nonspecific Twave abnormality ARTIFACT PRESENT –borderline EKG—” te koliko je navedeno zabrinjavajuće?

5) što se događa sa srcem da bi mi tako svaki dan preskakalo/izzivalo nelagoodu/pritisak

6) koji su razlozi konstantno povećanog pulsa u položaju bez fizičke aktivnosti?

Unaprijed zahvaljujem na odgovoru!

6.6.2018

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Prema dijagnostičkim pretragama koje ste učinila kod Vas nema ništa zabrinjavajućeg. Do saad ste učinila sve potrebne dijagnostičke pretrage, tako da nema potrebe za nekim dodatnim pretragama. EKG promjene koje se opisuju ne moraju biti znak bolesti srca tako da nema potrebe za zabrinutost. Smetnje koje opisujete mogu biti uzrokovane stresnim situacijama, a također i hipoglikemijama. Ubrzani srčani ritam može biti zbog hipoglikemije, stresa itd.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

AKS

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAkutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

24-satni holter srca

Hipertrofijska kardiomiopatija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteHipertrofijska kardiomiopatija je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. Uzrokuje hipertrofiju stijenke lijeve srčane klijetke, dominantno srčane pregrade između klijetki (interventrikularni septum), koja u ovoj bolesti bude šira od 1,5 centimetra, a bolesnici primarno ne boluju od arterijske hipertenzije ili srčane greške koja bi uzrokovala hipertrofiju. Uzrok ove kardiomiopatije je mutacija gena zaduženih za […]

Pregledi

Priprema bolesnika za pojedine kardiološke dijagnostičke postupke i izvođenje pojedinih dijagnostičkih postupaka 1. Dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteVažno je naglasiti da indikaciju za pojedine pretrage treba dati internist-kardiolog koji zna što od pojedine pretrage očekuje i kako bi se smanjili eventualni rizici.

EKG

Trebam li se zabrinuti zbog visokog pulsa pri naporu i niskog pulsa u mirovanju unatoč urednom EKG nalazu?

Iz iste kategorije

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Što znači nalaz proširene sjene medijastinuma na RTG-u?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]