Nesvjestica, srce

Poštovani,
pišem u ime svog muža, u zadnje vrijeme cesto zna da ima vrtoglavicu, nemoć, znojenje, i čudan rad srca.
Dok smo gledali film, kaže odjednom da je srce počelo snažno da udara, pojavila se nemoć, mučnina i osjećaj kao da će izgubiti svijest i rekao je kao da ima balet nekog adrenalina, kao da je u situaciji da neko želi da ga ubije recimo a on bježi od tog.
Hitna nam je blizu pa smo otišli do hitne, gdje je čekajući doživio još jednom kao taj nalet slabosti, snažnog udaranja srca i nemoć u nogama.
Na hitnoj su mu izmjerili pritisak koji je bio 150/76
Ekg rađen dugo, gdje je dva puta zabilježen preskok srca i opadanje pulsa.
On ima 40 godina, 175cm visok i 79kg
Ne puši, ne pije alkohol, ne troši nikakve supstance.
Aktivno već skoro 20 godina se bavi sportom, atletika (sprint) nekada takmičarski, sada samo rekreativno. Uz to ide u teretanu.
17.06.2020
Radio cikloergometriju (tako pise s obzirom da zivimo u Sloveniji) nalaz je bio apsolutno uredu, rađen je na privatnoj klinici. To je rađeno cisto jer je htio provjeriti.
Ovako pise na nalazu:
EKG u mirovanju :sinusni ritam 68/min,normotip.
Ekg pod opterećenjem bez znacajnih promjena.
Uzrok prekida testa :umor
Misljenje:izdržljivost je dobra, 11,1MET. bez angine pektoris, bez signifikantnih promjena u EKG-u normalan porast i pad frekvencije pulsa, bez smetnji ritma, normalan porast i pad krvnog tlaka.

Na hitnoj su rekli da se javi svom ljekaru odradi labaratoriju, i ako tegobe potraju Holter ekg
Je li ovo stanje opasno, smije li se baviti sportom?
On ističe da mu kada diže tegove i trči nikada se ne dešava ništa slično.
U martu mjesecu zbog bola u grudima smo bili također na hitnoj odrađen mu je troponin i drugi srčani markeri rekli su da je to uredu.
U izuzetno velikom je stresu, radi posao programera koji zna biti veoma veoma stresa,nedavno je dobio otkaz, pa je našao odmah novi posao.
DA li uzrok može biti stres, i koje naredne pretrage da napravimo.
(da napomenem još da se izuzetno zdravo hrani, ne jede prženo niti masno, a voće povrće svaki dan i riba dva do tri puta sedmično)
Lijep pozdrav i izvinite na dugom i opširnom pitanju, dala sam dosta detalja.

19.8.2020

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
S obzirom na navedene tegobe savjetujem da učinite 24-holter srca i UZV srca i svakako laboratorijske pretrage. Stres smatramo rizičnim faktorom kardiovaskularnih bolesti. Vaš suprug se drži zdravih životnih navika. Treba provjeriti i obiteljsku anamnezu. Kad završite obradu sve nalaze treba rezimirati kardiolog kako bi donio odgovarajući zaključak. Povremeno provjerite krvi tlak jer je bio povišen u jednom navedenom mjerenju.
Pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

EKG

Imam nalaz holtera EKG-a – možete li mi reći svoje mišljenje?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?