Otecena koljena

Poštovani,dijagnosticirana mi je tahikardija i blaga insuficijencija zalistaka. Na terapiji sam byol cor 0,25 (2xdnevno). Posljednji nalazi ergometrije i holtera bili su uredni. Zadnjih dana imam pritisak u glavi i ušima te su mi danas prvi put otekla oba koljena. U glavi mi povremeno zuji i cujem si puls. Inače tlak mi je nizak danas 9070, inace 100/70. Zadnjih dana nemam ni energije.stalno sam iscrpljena i nemam teka. Što da radim? Brinu me otećena koljena. Imam 32 godine i u strahu sam da ne dodje do zatajenja srca.

27.12.2016

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Smetnje koje opisujete osim otoka koljena mogu biti uzrokovane niskim krvnim tlakom. Otok oba koljena nije znak zatajivanja srca. Naveli ste uredan nalaz ergometrije i uredan nalaz Holter EKG-a, te blagu insuficijenciju srčanog zaliska, pa prema tome kod Vas sigurno neće nastati zatajivanje srca. Uobičajena doza lijeka kojeg ste naveli je 1,25mg ili 2,5mg ili 5 mg na dan. Zbog otoka oba koljena javite se svojem liječniku koji će prema potrebi indicirati pregled kod liječnika specijaliste ortopeda ili reumatologa.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Akne

#pokazise – besplatni pregledi akni diljem zemlje

Portal estetica.hr u suradnji s hrvatskim dermatolozima, tijekom siječnja i veljače 2022. organizira nacionalnu akciju #pokazise (Pokaži se), posvećenu borbi protiv jedne od najučestalijih kožnih bolesti današnjice – akni. Više od 50 dermatologa iz 17 hrvatskih gradova – Crikvenice, Čakovca, Daruvara, Dubrovnika, Ivanić Grada, Karlovca, Metkovića, Ploča, Poreča, Pule, Rijeke, Solina, Splita, Velike Gorice, Vinkovaca, […]

Dijete

Je li sve u redu s rastom djeteta ili trebamo otići na pregled?

Pregled

Tumor testisa – samopregled i pregled urologa

Prije nekoliko godina pokrenuta je, od strane onkoloških i javno-zdravstvenih institucija, akcija naziva „Opipaj s razlogom“. Cilj te akcije je podići znanje i svjesnost populacije o potrebi i svrhovitosti što ranije dijagnostike tumora testisa. Još prije tridesetak godina to je bila, za većinu oboljelih mladih muškaraca (jer to je bolest mlađe muške dobi!), smrtonosna dijagnoza. […]

EKG

Priprema bolesnika za pojedine kardiološke dijagnostičke postupke i izvođenje pojedinih dijagnostičkih postupaka 1. Dio

Važno je naglasiti da indikaciju za pojedine pretrage treba dati internist-kardiolog koji zna što od pojedine pretrage očekuje i kako bi se smanjili eventualni rizici.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preskakanja srca – mogu li dobiti infarkt?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Holter srca – možete li mi pojasniti nalaz?