Otkucaji srca i msct koronarografija

Poštovani, imam 31 godinu, 183/75. Otkucaji u mirovanju su mi uglavnom između 60 i 80, iako padnu i na 49 (prije spavanja) i porastu na 100 (nakon jela). Uočio sam da
nakon stepenica porastu na 170, iako ne osjećam to kao veći napor, a nakon minute odmora, vrate se na cca 70. Nakon hodanja otkucaji su oko 120-140. Kod liječnika sam krenuo nakon što sam u mirovanju doživio puls 165 i lupanje srca, prije tog nikad nisam osjetio preskok. Tahikardija je trajala 2-3 minute i nije se ponavljala. Prije toga sam se liječio od gastritisa i imam manju hijatalnu herniju. Srce mi otad zna ponekad preskočiti, najčešće u ležećem ili sjedećem položaju kad sam napuhan, ali bez tahikardije. Uočio sam i da nakon jela otkucaji variraju, u jednom trenu su primjerice 90, u drugom 65 i tako nekoliko puta se mijenja.
Uzv srca bio je ok (osim granične veličine desnog ventrikula i blage tr), holter ekg imao je 2 sves i 1 ves uz a-v blok drugog stupnja. Napravljena mi je scintigrafija gdje se pod naporom uočavaju ishemijske promjene u anteriornom i inferiornom segmentu miokarda. Zatim mi je napravljena ergometrija, puls mi je išao do 200 te je prekinuta u 11 min. Dok je trajala, osjećao sam se dobro, nakon, za vrijeme odmora, osjetio sam slabost. Rečeno mi je da ne bih mogao odraditi ergometriju do pulsa 200 da je nalaz scintigrafije bio točan. Na shunt scintigrafiji vidio se nesignifikantan lijevo-desni shunt, no na ultrazvuku se ne vidi. Željezo mi je 13, a prije nego sam smršavio 15 kg i promijenio prehranu zbog gastritisa, bilo je 25. Hormoni štitnjače su u redu, tsh je prije bio oko 3, sad je oko 1. Homocisten, nt pro bnp i d-dimeri su u razini normale, kolesterol je oko 5. Tlak je izmeđ 105/65 i 120/80. U posljednje vrijeme ponekad osjećam blagi nedostatak zraka, blagi pritisak u prsima i slabost uz osjećaj nesvjestice. Ponekad mi i titraju mišići. Mišljenje liječnika je podijeljeno oko toga trebam li na Msct koronarografiju, što Vi mislite? Je li mi srce u redu i smijem li se baviti sportom? Je li normalan onakav skok u otkucajima nakon stepenica? Zahvaljujem unaprijed na pomoći.

25.3.2019

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

Tijekom dana i tijekom aktivnosti normalne su promjene frekvencije srca. Vjerojatno zbog nalaza ishemije miokarda u anteriornom i inferiornom području lijeve klijetke na scintigrafiji, liječnik preporučuje učiniti MSCT koronarografiju. MSCT koronarografija je osjetljivija metoda za dijagnosticiranje koronarne bolesti srca nego ergometrija. Zbog toga bi bilo uputno napraviti MSCT koronarografiju. Nakon uvida u nalaz koronarografije moći će se reči smijete li se baviti sportom, vjerojatno ste mislili na rekreacijske sportske aktivnosti.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

EKG

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Bolesti srčanih zalistaka

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Ženskozdravlje

Osvrt na naše aktivnosti u kategoriji „ginekologija“ u 2020-oj

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Napokon, na ovom mjestu oduvijek njegujemo virtualni kontakt, ponajprije savjetodavni, pa za nas „novo normalno“, onaj dio koji se odnosi na virtualnu ordinaciju zapravo nije ništa novo, u tome imamo već respektabilnog iskustva.

Srce

Možete li mi objasniti nalaz ergometrije?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije SMJERNICE EUROPSKOG KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA PREPORUČUJU „FA-CARE“ PRISTUP U UPRAVLJANJU FIBRILACIJOM ATRIJA Upravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima […]

Kardiologija

Fibrilacija atrija i vježbanje – što mi savjetujete?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Fibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kome se obratiti ako mi se nakuplja tekućina u nogama?

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]