Plucna hipertenzija

Postovani, muskarac sam 47 godina. 72 kg, 170 visok. Relativno sportski aktivan. 2014 godine na uzv srca receno mi je da imam plucnu hipertenziju 45 mm/Hg. Nakon toga upucen sam na kardiolosko pulmolosku obradu.(ergometrija, scintigrafija pluca, krvni testovi, ponovni uzv,43mmhg, rendgen, spirometrija). Na posljednjem nalazu…zakljucnom pise:uzv srca nije uvjerljiv za postojanje plucne hipertenzije , ostali nalazi uredni .Zivjeti dalje bez terapije i ogranicenja u naporu. Kontrolni uzv za 6 mjeseci. E sad 2016 godine otisao sam na kontrolni pregled uzv srca..bez ikakvih drugih pretraga.. i na nalazu pise ..nema indirektnih znakova plucne hipertenzije. Meni nije jasno..kako je moguce da uzv mjeri plucnu hipertenziju ako nje nema..i da li to znaci da je ona ISKLJUCENA. Brinem se jer zaista ozbiljne stvari o njoj citam na internetu..to prvo..i drugo..da li moram vise ici na kontrole jer mi nakon posljednjeg uzv 2016 godine ne pise kontrola..a zaboravio sam pitati od srece jer su mi rekli da nema indirektnih znakova plucne hipertenzije. Sad je 2018. Dakle proslo je 4 g od prvog mjerenja uzv ja vise nisam toliko sportski aktivan kao nekada ali lagano pretrcim 4..5 km..4 puta tjedno. Molim Vas recite mi da li se trebam opterecivati s top plucnom hipertenzijom mjerenom 2014. ili su je ove dodatne pretrage i uzv 2016. sad posve iskljucile. Druge posebne simptome nemam osim sto se opterecujem brigom pa stalno o tom razmisljam i pratim disanje pri naporu.
Puno Vam hvala.

17.5.2018

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

Vjerojatno je prvi ehokardiografski nalaz iz 2014. godine bio netočan tj. bila je pogreška. Ne vjerujem da bi plućna hipertenzija nestala sama od sebe tj. bez terapije. S druge strane Vi ste tjelesno aktivni, bavite se trčanjem bez poteškoća što također ukazuje na to da nema te plućnu hipertenziju. Znači, ne trebate više razmišljati o plućnoj hipertenziji. Dalje možete nastaviti bez opasnosti sa tjelesnim aktivnostima. Da budete mirniji možete i ove godine ponovitiu UZV srca i sigurno će biti isključena plućna hipertenzija.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Bol u prsima – što da napravim?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

RTG srca i pluća – što ovo navedeno znači na mom nalazu?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]