Početak vježbanja nakon 4 mjeseca

Poštovani, imam 23 godine, 107 kg, i bivši sam sportaš, zbog operacije koljena i poslije anksioznosti prestao sam sa aktivnostima. Već 4 mjeseca samo ležeći i sjedeći položaj, kretanje minimalno. I dobio sam volju za vježbanjem pa sam potom i krenuo, no međutim dogodilo se to da mi još brže počelo kucati srce, iako znam da je to normalno u naporu, ali nastale su vrtoglavice i bolovi i probadanja u prsima. U drugom mjesecu sve nalaze sam napravio s kardiološke strane i sve je bilo idealno, osim pq interval bio malo u minusu, ali neopazivo, prije 2 godine na sistematskom su mi rekli da imam sportsko srce, prije par mjeseci sve u redu. Uglavnom, imam li kakve kardiovaskularne rizike zbog naglog početka vježbanja? S obzirom da sam anksiozan pa postoje određeni strahovi.
Lijepi pozdrav, i unaprijed hvala na odgovoru .

31.8.2020

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,
Budući dulje vremena niste bili tjelesno aktivni, potrebno je intenzitet vježbanja prilagoditi kondiciji. Budući su vam nalazi u granicama normale, nemate razloga za brigu. Pretpostavljam da vam je učinjena i ergometrija (test opterećenja) koja je pokazala koji vam je kapacitet aktivnosti dopušten.
Savjetujem da za početak počnete s hodanjem ili vožnjom biciklom, plivanjem. Možete tijekom dana biti u više navrata aktivni u kraćim intervalima. Postepeno duljinu aktivnosti povećavajte, onoliko koliko
vam ona čini ugodu. Najvažnije je da odaberete onu aktivnost koja vas veseli i pri tome ćete se i psihički i fizički bolje osjećati. S boljom kondicijom i puls će biti niži.
Pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Kardiokirurg

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteEvaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kongitivni

Kognitivni trening

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTakođer poznat kao trening mozga kognitivni trening je nefarmakološki pristup koji uključuje izvođenje  niza  mentalnih aktivnosti osmišljenih da pomognu u održavanju i poboljšanju intelektualnih (kognitivnih) sposobnosti. Kognitivni trening obuhvaća niz standardiziranih zadataka namijenjenih „vježbanju mozga“ na razne načine.  Zadaci su kompjuterizirani i usmjereni  ka poboljšanju pamćenja, snalaženja i rješavanja problema te na taj način omogućuju […]

Aktivnost

Sport i zdravlje djece: kada se dijete treba početi baviti sportom?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteFizička aktivnost je nužna za normalan rast i razvoj djece svih dobnih skupina. Djeca koja se bave sportom su zdravija, postižu bolje rezultate u školi, te imaju bolje razvijene socijalne vještine. Zašto je kretanje važno? Kretanje treba biti sastavni dio života djeteta. Fizička aktivnost omogućava usvajanje i razvoj novih motoričkih vještina, izgrađuje koštanu i mišićnu […]

Ergometrija

Nalazi ergometrije i UZV srca – molim stručno mišljenje

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Bol u prsima – što da napravim?

Kardiologija

RTG srca i pluća – što ovo navedeno znači na mom nalazu?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]