Pretrage srca

Lijepi pozdrav,jucer sam bila razgovoru kod interniste radi nalaza srca i pluca na kojem je pisalo da je srcana sjena okomitije polozena,od tegoba imam kratàk dah ali pri izdisaju i stezanje u gornjem djelu prsa,naime imam gastritis i bolove u vratnoj kraljeznici a od tada i stezaje u gornjem dijelu prsista.Dr me uputila zurno na ergometriju kroz par dana jer joj kako kaze sve upucuje na bolesno srce sto me naravno uplasilo,njen zakljucak je bio na osnovu holtera i ergometrije iz 2016 god.gdje za ergometriju stoji nalaz granican|||,razloh prekida bol u nogama i holter s 450 preskoka,na kraji pise nalaz uredan,te jucerasnji uradjen ekg gdje mi je samo receno da nalaz nije bas dobar,moram napomenuti da su elektrode na nogama postavljene bile na carapama,(debljim zenskim najlonkama),sto je po meni laiku krivo i moždaa zbog toga smetnje na ekg-u,imam 49 god.daljnji rodjaci probleme s srcem,ne umaram se,tlak je u redu..molila bi vas za vase strucno misljenje dali tu ima prostora da se posumnja na bolest srca,evo na osnovu stezanja,kratkog daha,nalaza ekg i ergom.iz 2016.god.i jicerasnjeg ekg-a???Unaprijed zahvaljujem na odgovoru!

11.1.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Prema svemu navedenom kod vas nije do sada postavljena sumnja na bolest srca. Tegobe s kralježnicom mogu također uzrokovati smetnje koje osjećate. Iz navedenog zaključujem da ste i 2016.g. imali smetnje zbog kojih ste radili navedenu obradu srca.

Preporučujem da svakako učinite ergometriju i UZV srca na osnovu kojih će vam kardiolog moći sa sigurnošću reći da li je vaše srce zdravo. Važno je da vas liječnica uputi i na laboratorijsku obradu krvi prije ergometrije (krvna slika, masnoće i šećer u krvi, elektroliti, bubrežna i jetrena funkcija). “Graničan” nalaz ergometrije (obično se u slučajevima graničnog nalaza savjetuje da se on ponovi u određenom vremenskom intervalu), EKG koji “nije baš dobar” (nejasno o kakvim promjenama je riječ)  i “450 preskoka srca” (nije napisano koja vrsta ekstrasistola) u holteru nisu precizni nalazi i prema navedenom ne ukazuju na značajne promjene jer bi vas kardiolog koji je radio obradu na to upozorio.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Bolesti srčanih zalistaka

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Lupanje srca

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

24-satni holter srca

Hipertrofijska kardiomiopatija – 1. dio

Hipertrofijska kardiomiopatija je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. Uzrokuje hipertrofiju stijenke lijeve srčane klijetke, dominantno srčane pregrade između klijetki (interventrikularni septum), koja u ovoj bolesti bude šira od 1,5 centimetra, a bolesnici primarno ne boluju od arterijske hipertenzije ili srčane greške koja bi uzrokovala hipertrofiju. Uzrok ove kardiomiopatije je mutacija gena zaduženih za […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]