Pritisak u prsima, kratkoća daha, vrtoglavice, bolovi – što mi je činiti?

Pozdrav, imam 30 godina 170cm i 65kg i imam troje djece (6 godina, 3 godine i 8mjeseci najmlađi). U zadnje vrijeme precesto osjecam pritisak u prsima i kratkocu daha, koji me znaju pogoditi cak i kad ležim. Stalno su mi hladna stopala i prsti na rukama, nekad osjecam i trnce. Bolovi u ramenima i leđima su skoro pa stalni, ponekad bol u vratu i lijevoj ruci. Desni mi krvare, ne samo kada obavljam oralnu higijenu vec i kad ne radim nista (osjetim krv u ustima). U doktora sam bila jer me bolilo ispod uha da bi doktorica samo rekla da nemam problema s uhom, bez ikakvih daljnih pretraga. Ponekad imam osjecaj da mi srce ubrzano i nepravilno lupa, ujutro kad se probudim i nekada preko dana imam osjecaje mucnine (nisam trudna) bez povracanja. Vrtoglavice me pogađaju kada se dizem iz lezeceg ili sjedeceg polozaja. Zadnji 2-3 dana osjetim bol na podrucju zeludca i nakon toga tesko hvatam zrak. Vise imam potrebu za spavanjem nego prije. Moja doktorica je ujedno i rodbina pa kaze nije to nista, napravi osnovni pregled i to je to. Sto mi je ciniti?

16.1.2024

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Budući imate više različitih simptoma, javite se internisti na pregled, a za početak od pretraga učinite EKG, kompletne osnovne laboratorijske pretrage krvi uz analizu željeza, UIBC, TIBC, feritin, TSH. Internist će nakon osnovne obrade moći reći da li postoji neki tjelesni uzrok vaših smetnji i odrediti da li je potrebna daljnja obrada.
Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]