Različiti simptomi – treba li kod kardiologa?

Poštovani, imam 25 godina i unazad nekoliko mjeseci imam nekolicinu smetnji. Ljetos sam doživila valove vrućine i kao nagli pritisak u glavu (kao da će glava esplodirati) inace sam paničar i imam strah od bolesti, također bi voljela napomenuti da sam pod velikim stresom unazad par mjeseci. Taj događaj je za mene bio kao neka trauma.Od tada sam osjetila nelagodu u želudcu koja je trajala par tjedana (što sam više analizirala bol više me je i boljelo) išla sam na hitnu i tamo su ustanovili da nije ništa “rtg želudca i nalaz krvi uredan”, ali od same pomsli da moram na hitnu mene ja svaka bol prestala, na hitnoj su mi izmjerili tlak 150/95 i to su prepisali efektu bijele kute. Tada je želudac pao u drugi plan i ja sam krenula analizirati što je meni sa tlakom.. prvo se nisam mogla natjerati da sama izmjerim tlak, ali onda sam i krenula i kada se uznemirim tlak mi bude 130 ponekad i 140 ali većinom bude 120, 125… Da li je normalno da tlak skoči svaki put kada se uznemirim? Također ponekad osjetim aritmiju koja se isto pojavi kada sam pod većim stresom, brzo se i umorim to jest uspušem se kada idem stepenicama itd.. Željezo mi je 7 da li je moguće da mi je od željeza umor? Do ljeta sam normanlno trenirala i nisam osjećala tavkvu vrstu umora no sada imam strah otići ponovo na trening. Također ponekad mi zna zujati u ušima (kao da vlak ide), u zadnjem nalazu krvi iz 10 mjeseca, Željezo mi je 7, kolesterol mi je 5.7 i MVP 10.4 ostalo sve mi je uredno.. Moja doktorica da je to sve uredu i jedino što mi je propisala je normabel od 2 mg i najmanju dozu za tlak bez ikakvog pregleda kardiologa, tablete za tlak bi trebala piti samo po potrebi ako mi je tlak iznad 135.. Molim Vaše mišljenje.

12.2.2024

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Neka vam liječnica iz krvi odredi i feritin, te ako doista imate anemiju, trebate dobiti preparat željeza. Srčana frekvencija i arterijski tlak variraju ovisno o našem psihofizičkom stanju. Ukoliko i nakon korekcije anemije imate navedene simptome, treba vas uputiti na određene pretrage: EKG, 24h mjerenje arterijskog tlaka, UZV srca. Ukoliko patite od tjeskobe javite se psihijatru, porazgovarajte sa svojim obiteljskim liječnikom.
Pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Bolesti srčanih zalistaka

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Lupanje srca

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

24-satni holter srca

Hipertrofijska kardiomiopatija – 1. dio

Hipertrofijska kardiomiopatija je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. Uzrokuje hipertrofiju stijenke lijeve srčane klijetke, dominantno srčane pregrade između klijetki (interventrikularni septum), koja u ovoj bolesti bude šira od 1,5 centimetra, a bolesnici primarno ne boluju od arterijske hipertenzije ili srčane greške koja bi uzrokovala hipertrofiju. Uzrok ove kardiomiopatije je mutacija gena zaduženih za […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]