Rtg nalaz

Poštovani,
Dečko već tjedan dana ima temperaturu preko 38, nakon što popije tablete temperatura se spusti. Ponekad po noći padne i na 33 stupnja. Preko noći se prekomjerno znoji i ima drhtavice. Dobio je antibiotike (telefonski bez da ga je liječnica i pregledala), no nakon popijena 4 antibiotika postaje mu još gore (proljev, bolovi u zglobovima). Testirali su ga dva puta na Covid-19 i negativan je. Liječnica ga šalje na hitni bolnički prijem gdje ga zaprimaju. Fizikalni nalaz (PR:153/94 , P:120, Ritam P:18 SO2:98 TAX:37). Vadili su mu krv i radili RTG srca i pluća te mu rekli da se sa nalazima javi svojoj liječnici i da mu prepiše sumamed na 3 dana uz antibiotike koje pije. Liječnica je odbila da dođe kod nje u ordinaciju, navodi da prvo pije te antibiotike pa ako mu kroz 2-3 dana ne bude bolje da ju nazove. Umjesto sumameda prepisala mu je Azitromicin na 6 dana. Budući da mu na bolničkom prijemu nisu ništa rekli što mu je i koje daljnje konkretnije korake da poduzme, a liječnica ga ne želi pregledati zanima nas tumačenje nalaza te treba li možda još što provjeriti ili čekati što će biti nakon uzimanja antibiotika:
Visok stav obje kupole ošita, slab inspirij.
Kupole ošita uredno oblikovane i svedene, Fc sinusi slobodni.
Uredna prozračnost plućnog parenhuma.
Bez žarišno infiltrativnih zasjena, akutnog zastoja ili pl. Izljeva.
Sjena srca uvećanog lijevog ventrikla, comp.
Restorsternalni i retrokardni prostori slobodni.
što se krvi tiče, povišen mu je CRP(84,75), Neutrofilni granulociti, ALT, Lipaza, trombociti te glukoza.
Lijep pozdrav!
Unaprijed hvala na odgovoru!

1.3.2021

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Na osnovu radiološkog nalaza pluća nema znakove pneumonije, odn.upale pluća. U hitnoj službi bolnice gdje je pregledan vjerojatno su napisali otpusnu dijagnozu. Posumnjali su na bakterijsku upalu čim pije 2 vrste antibiotika.
proljev se može razviti i zbog uzimanja antiotika. Bolovi u zglobovima i mišićima se javljaju u sklopu opće upalne reakcije. Svakako o njegovom stanju odgovore tražite od liječnika koji ga je pregledao ili obiteljske liječnice.
Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

EKG

Imam nalaz holtera EKG-a – možete li mi reći svoje mišljenje?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]