Sarkoidoza i utjecaj na srce

Poštovani, prije 7 godina prebolio sam tumor testisa. Imao 3 ciklusa kemoterapije prema BEP protokolu. Prošle godine na kontrolnom rtg-u srca i pluća utvrđena je limfadenopatija medijastinuma. Kasnijim PET-CT-om i EBUS-om utvrđeno je da se radi o granulomatoznoj promjeni, najvjerojatnije sarkoidozi. Kako sam dugo čekao na EBUS (6 mjeseci) tako se i sarkoidoza smanjila. Na posljednjem rtg-u srca i pluća (2. mjesec 2020.) vidi se poptuna regresija.
U međuvremenu sam obavio UZV srca i holter ekg 24 sata.

Nalazi su slijedeći:
UZV srca:
AORTA korijen 3,41 cm
odvajanje zalistaka 2,4 cm
LIJEVI ATRIJ 3,5 cm
LIJEVI VENTRIKUL
Dijastola 5,26 cm
Sistola 3,6 cm
Septum 0,97 cm
Stražnja stijenka 1,11 cm
DESNI VENTRIKUL
Dijastola 3,87 cm (0,7-2,6 cm granice normale)
Prednja stijenka 0,4cm
EF LV 58%

Mitralna valvula morfološki i funkcionalno uredna.
Aortalna valvula trikuspisna, funkcionalno uredna.
Pulmonalna valvula Vmax 0,97 m/s AT 114ms.
Trikuspidalna valvula morfološki uredna uz blagu regurgitaciju RVSP do 23 mmHg, RAP 5mmHg.

Nema intrakardijalnih tvorbi.
Perikard je uredan.

Ponekad imam bolove u prsima i leđima i teško je razlučiti da li su posljedica želučanih problema (zbog uzimanja velike količine lijekova i kemoterapija i velikog stresa razvio mi se GERB) te dosta brzo kod fizičkih aktivnosti osjetim zaduhu (penjanje stepenicama).

Holter EKG je uredan, 120 pojedinačnih VES i 20 SVES, većinu dana tlak mi je maksimalnog iznosa 125/75, rijetko kad prelazi 130/80 i otkucaji srca oko 70, navečer u prosjeku 62.

Prije cca. 2 godine radio sam Ergometriju, izdržano potpuno opterećenje bez promjena u EKG-u.

Imam povećanu tjelesnu težinu, BMI 28.5.

Zanima me da li su moguće neke komplikacije zbog većeg desnog ventrikula?

24.3.2020

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

ne morate biti zabrinuti. Prema nalazu UZV srca ne postoji plućna hipretenzija što je važno, niti imate značajnu trikuspidnu insuficijenciju (imate je u fiziološkim granicama-blaga). Osim što je napisan veći promjer desnog ventrikula, ostali su parametri uredni. Ponovitie UZV srca za 1g.

Pozdrav

 

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije SMJERNICE EUROPSKOG KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA PREPORUČUJU „FA-CARE“ PRISTUP U UPRAVLJANJU FIBRILACIJOM ATRIJA Upravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima […]

Kardiologija

Šta znači početna ateroskleroza aorte?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Fibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

U zadnje vrijeme imam problem s disanjem – što mi se događa?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]