Senzacije u prsima, aritmija, nelagoda

Imam 48 godina, nepušač i ne pijem alkohol. Radim u IT sektoru i posao doživljavam dosta stresno.
Prije 2-3 godine sam počeo imati aritmije, “preskakanja”, nosio holter koji ništa nije uhvatio. Preskakanja sam osjećao i mogao sam ih osjetiti na vratnoj žili kao “zastoj” tj kao da srce ne otkuca kada bi trebalo. Tada mi se to događalo u intervalima pa sam dobio Tyrez 1,25mg i pio ga redovno, Pio sam ga oko godinu-dvije i primjetio da više nemam ta preskakanja pa samoinicijativno prestao piti. Nisam imao nikakvih tegoba niti preskakanja do unazad 6mj. kada sam se počeo naglo buditi noću i osjećati ubrzani rad srca i kao da ne mogu udahnuti, iako sam zapravo mogao pa sam si to pripisivao panici. Nekoliko puta sam sam otišao na hitni prijem no samo nisu ništa dijagnosticirali jer bi se zapravo tegobe smirile dok bih došao na red.
Već duže vrijeme povremeno osječam probadanja na lijevoj strani prsa, ponekad uz prsnu kost, ponekad više lijevo, ponekad na samom rubu lijevog prsnog krila, opnekad to bude i sa desne strane od sredine prsa. Bol je ponekad probadajuća ponekad tupa. Intenzitet boli nije velik i varijabilan je. Nisam uspio povezati ova probadanja sa fizičkim naporom ili raspoloženjem. Najčešće kada osjetim ove senzacije puls mi bude preko 100 ponekad i preko 110. Tlak sam mjerio u takvim trenucima i nekada je visok 131/100 ili sl. a ponekad je normalan npr. 124/86. Obavio sam UZV i nalaz upućuje na manji prolaps SMK, color dopplerom MR 1-2+.
NALAZ UZV:
mitralni zalistak E/A=0,7 E=0,66 A=0,89 DT=151 E/E”=9,2
aortni zalistak Vmax 1,34m/s , PGmax 7mmHg
transkupidalni zalistak TR Vmax 2,39m/s TR PGmax 23mmHg
pulmonalni zalistak Vmax 1,27m/s Acct 162ms
perikard bez izljeva
lijevi ventrikul-dijastola 44, lijevi ventrikul-sistola 27, desni ventrikul-dijastola 23, lijevi artrij 36x66mm, aorta korijen 26, otvaranje zalistaka(ACS) 22, interventrikulski septum 13, stražnja stjenka LV 12mm, ejekcijska frakcija 69% CH4 68%, frakcija skračenja 38%. Kavum LV urednih dimenzija, blaga koncentrična hipertrofija stijenki LV. Očuvana sistolička funkcija LV, bez jasnih segmentalnih ispada kontraktilnosti miokarda LV u mirovanju. DD LV I stupnja, LA uzdužno dilatiran, korjen aorte urednih dimenzija. AV morfološki se doima uredna. MV kuspis korfološki se doima uredan, manji prolaps SMK, color doplerom MR 1-2+. DV nije dilatiran, očuvane kontraktilnosti TRAPSE 34mm. TV morfološki se doima uredna, TR 1-2+. IVC 13mm, urednog respiratornog odgovora. Perikard uredan.
Na UZV su preporučili da se napravi TEE no nisam uspio izdržati pregled tj “progutati” sondu.
Bio sam i kod privatnog kardiologa, nosio 24h holter, napravljen je UZV i EKG. No ništa nije registrirano tj. holter je redan, EKG i UZV nije registrirao prolaps niti je registrirano “preskakanje”.
Nakon UZV-a kada je utvrđen manji prolaps počeo sampiti ByolCor 1,25mg. i Xanax 1,24 po potrebi. Unazad 2 tjedna pijem ujutro ByolCor 2,5mg i Xanax 1,25 ili 2,5mg prije spavanja.
Kardilog koji je radio UZV je rekao da dolazim na kontrolu 1x godišnje a privatni kardilog kao i kardiolog na hitnoj kažu da to nisu zabrinjavajući simptomi.
Meni ovo predstavlja veliki psihički(ne znam da li je i realan) problem jer me noću nekakva nelagoda probudi tj. vjerojatno ubrzani otkucaji kao i jači otkucaji. Kao da me probudi jače lupanje srca neovisno brzini pulsa koji bude povećan. Puls mi je u prosjeku u mirovanju oko 86. U toku dana unatoč što pijem ByolCor 2,5 prema preporuci doktora osjetim ubrzanja pulsa kao i povremene “preskoke”. Kako povremeno pijem Emaneru 40mg zbog žgaravice ne znam koliko to može imati utjecaj na ovaj problem. Počeo sam manje jesti i jesti male obroke jer sam primjetio da se osjećaj nelagode, ubrzani puls javljaju oko 30min nakon jela. Isto tako imam tinitus već jako jako dugo no unazad godinu dvije počeo sam osjećati povremene promjene pritiska u uhu što bih nekako povezao sa vratnom kražlježnicom. Možete li me savjetovati kako smanjiti ove tegobe, ako su zaista benigne.

25.3.2019

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

U slučaju da su tegobe učestale i utječu na kvalitetu života kao što je u Vašem slučaju, preporučena Vam je terapija. Preporučen Vam je beta-blokator, sedativ i blokator protonske pumpe. Redovitim uzimanjem  ove terapije trebali bi imati poboljšanje zdravstvenog stanja. Nije dobro da sami prekidate preporučenu terapiju bez savjetovanaj s liječnikom. Nalazi ne pokazuju neke zabrinjavajuće patološke promjene osim hipertrofije lijeve klijetke i prolapsa mitralnog zaliska s posljedičnom mitralnom regurgitacijom blažeg stupnja. Zbog toga su Vam preporučene kontrole UZV srca. Izlaganje stresnim situacijama sigurno doprinose Vašim tegobama.

 

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska hipertenzija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Terapija

Modrice i terapija – što da napravim?

Dijagnostika

Hemofilna artropatija – dijagnostika bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kompjutorizirana tomografija (CT) Kompjuterizirana tomografija vrlo je osjetljiva u otkrivanju promjena na kostima, ali ne može dati detaljne podatke o zahvaćenosti mekih tkiva, a zahtijeva veliku količinu zračenja bolesnika i zbog toga se ne koristi često u dijagnostici ove bolesti. Magnetska rezonancija (MR) Magnetska rezonancija omogućuje ranu procjenu zahvaćenosti mekih tkiva, koštanih cista i oštećenja […]

Aorta

Antitrombocitna terapija u bolestima aorte i perifernih arterija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Antitrombocitna terapija je neophodna u cilju sprječavanja velikih kardiovaskularnih događaja kod bolesnika s perifernom vaskularnom bolešću. Prilikom uvođenja antitrombocitne terapije potrebno je kod svakog bolesnika procijeniti tromboembolijski rizik i rizik od krvarenja, a tijekom uzimanja antitrombocitne terapije bolesnika treba redovito kontrolirati i po potrebi korigirati terapiju. ANTITROMBOTSKA TERAPIJA U BOLESTIMA KAROTIDNIH ARTERIJA, VERTEBRALNIH ARTERIJA I […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Šta znači početna ateroskleroza aorte?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije SMJERNICE EUROPSKOG KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA PREPORUČUJU „FA-CARE“ PRISTUP U UPRAVLJANJU FIBRILACIJOM ATRIJA Upravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Fibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

U zadnje vrijeme imam problem s disanjem – što mi se događa?