Sinus bradikardija

Molim Vaš komentar na nalaze 24 satnog EKG holtera – registriran sinus ritam prosječne frekvencije 57/min, minimalne frekvencije 39/min. registrirane u 04h i 58min, a max. 98/min. u 16h i 27min. U ranim jutarnjim satima registrirano je 6 kraćih sekvenci sinus bradikardije trajanja 3-5 minuta prosječne frekvencije 47-48/min. Po sken kriterijima nije registrirana epizoda tahikardije i atrijalne fibrilacije. Supraventrikularna ektopična aktivnost je registrirana kroz 1162 pojedinačne SVES. Ventrikularna ektopična aktivnost je registrirana kroz 702 pojedinačne monotopne VES. Najduži RR interval je trajao 1,83 sec a registriran je u 23h i 40min. a nije bilo RR intervala dužih od 2 sec. Nije bilo za ishemiju signifikantnih promjena ST segmenta i T vala. Koristim nebilet 5mg (ranije koristio 2,5mg) ujutro, leksaurin 1,5 mg u jutro, aspirin 100 protect poslije podne. Hypertensio art. utvrđena u ožujku 2008. Starost 54 godine.
Srdačan pozdrav.

8.6.2016

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

Vaš nalaz Holter EKG-a nije zabrinjavajući. Registrirana srčana aritmija nije opasna, a broj ekstrasistola nije u velikom broju. Vidi se da imate sklonost sporijem srčanom ritmu – sinus bradikardiji. Uobičajeno je da je frekvencija srca noću niža kao što je i kod Vas. Vjerojatno nemate nekih značajnijih poteškoća od strane srca.

U slučaju da imate poteškoće od strane srca bilo bi dobro napraviti test opterećenja-ergometriju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Sport i srce – smijem li nastaviti s treninzima?

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Nalazi ergometrije i UZV srca – molim stručno mišljenje