Sinus bradikardija

Molim Vaš komentar na nalaze 24 satnog EKG holtera – registriran sinus ritam prosječne frekvencije 57/min, minimalne frekvencije 39/min. registrirane u 04h i 58min, a max. 98/min. u 16h i 27min. U ranim jutarnjim satima registrirano je 6 kraćih sekvenci sinus bradikardije trajanja 3-5 minuta prosječne frekvencije 47-48/min. Po sken kriterijima nije registrirana epizoda tahikardije i atrijalne fibrilacije. Supraventrikularna ektopična aktivnost je registrirana kroz 1162 pojedinačne SVES. Ventrikularna ektopična aktivnost je registrirana kroz 702 pojedinačne monotopne VES. Najduži RR interval je trajao 1,83 sec a registriran je u 23h i 40min. a nije bilo RR intervala dužih od 2 sec. Nije bilo za ishemiju signifikantnih promjena ST segmenta i T vala. Koristim nebilet 5mg (ranije koristio 2,5mg) ujutro, leksaurin 1,5 mg u jutro, aspirin 100 protect poslije podne. Hypertensio art. utvrđena u ožujku 2008. Starost 54 godine.
Srdačan pozdrav.

8.6.2016

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

Vaš nalaz Holter EKG-a nije zabrinjavajući. Registrirana srčana aritmija nije opasna, a broj ekstrasistola nije u velikom broju. Vidi se da imate sklonost sporijem srčanom ritmu – sinus bradikardiji. Uobičajeno je da je frekvencija srca noću niža kao što je i kod Vas. Vjerojatno nemate nekih značajnijih poteškoća od strane srca.

U slučaju da imate poteškoće od strane srca bilo bi dobro napraviti test opterećenja-ergometriju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam