Restrikcijska kardiomiopatija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Restrikcijska kardiomiopatija karakterizirana je oštećenjem sistoličke funkcije klijetki uz normalan ili smanjen dijastolički volumen, te normalan ili smanjen sistolički volumen uz normalnu debljinu stijenke klijetki.

Kod bolesnika s restrikcijskom kardiomiopatijom ehokardiografskom pretragom obično nalazimo normalnu veličinu i funkciju lijeve klijetke i značajno povećanje – proširenje obje pretklijetke. Može biti prisutna mitralna i trikuspidna insuficijencija – regurgitacija, poglavito u slučaju kada se proces s miokarda proširi na mitralnu i trikuspidnu valvulu.
Uzrok primarne restrikcijske kardiomiopatije je nepoznat. U dvije glavne skupine primarne restrikcijske kardiomiopatije uvrštena je idiopatska restrikcijska kardiomiopatija i fibroza endomiokarda. Također bolesti koje uzrokuju infiltraciju miokarda mogu se prezentirati slično kao i primarna restriktivna kardiomiopatija. Te su bolesti u prvom redu amiloidoza i kronično bubrežno zatajenje. Navode se i ostale bolesti kao što su sklerodermija, sarkoidoza, hemokromatoza, karcinoid i eozinofilni endokarditis kao mogući uzroci restrikcijske kardiomiopatije.
Simptom bolesti  je izražena intolerancija tjelesnog napora. Nepodnošenje tjelesnih napora uzrokovano je smanjenjen udarnog i minutnog vulmena srca. Bolesnici dosta često imaju srčanu aritmiju i to fibrilaciju atrija. Neki bolesnici imaju otežano disanje i gušenje te periferne edeme. Kod ovih bolesnika prevladava zatajivanje desnog srca.
Od simptoma bolesti valja spomenuti umor i malaksalost, a znakovi bolesti su i povećanje jetre, povećanje opsega trbuha zbog pojave tekućine u trbušnoj šupljini tzv. ascites i povećanje opsega nogu zbog otoka nogu.
Razlikovanje bolesnika s restrikcijskom kardiomiopatijom od bolesnika s konstrikcijskim perikarditisom ponekad može biti vrlo teško. Korištenjem brojnih dijagnostičkih procedura možemo prevladati ove poteškoće.
Dijagnoza restrikcijske kardiomiopatije postavlja se temeljem bolesnikovih simptoma, kliničkog pregleda i dijagnostičkim postupcima. Dijagnostičke pretrage su: elektrokardiografija (EKG), RTG snimka pluća i srca, ehokardiografija, kompjutorizirana tomografija (CT), nuklearna magnetna rezonanca (NMR), kateterizacija srca i biopsija endomiokarda.
Nakon postavljanja dijagnoze restrikcijske kardiomiopatije provodi se liječenje bolesti.
Mogućnosti liječenja su medikamentima iz skupine diuretika, blokatora kalcijskih kanala i antiaritmika. Ne postoji specifičan lijek za liječenje ove bolesti. Ovi lijekovi koje sam naveo smanjuju bolesnikove simptome i na taj način poboljšavaju kvalitetu života.
U nekih bolesnika s teškom kliničkom slikom restrikcijske kardiomiopatije jedini način liječenja je transplantacija srca.
Iz Belupove ljekarne, u liječenju restrikcijeke kardiomiopatije mogu se primijeniti lijekovi iz skupine blokatora kalcijevih kanala: AMONEX; i skupine diuretika: FURSEMID, FURSEMID FORTE i TOMID.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Arterijska hipertenzija – što mi savjetujete?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Ekstrasistole i terapija – molim Vaše mišljenje i savjet

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]