Restrikcijska kardiomiopatija

Restrikcijska kardiomiopatija karakterizirana je oštećenjem sistoličke funkcije klijetki uz normalan ili smanjen dijastolički volumen, te normalan ili smanjen sistolički volumen uz normalnu debljinu stijenke klijetki.

Kod bolesnika s restrikcijskom kardiomiopatijom ehokardiografskom pretragom obično nalazimo normalnu veličinu i funkciju lijeve klijetke i značajno povećanje – proširenje obje pretklijetke. Može biti prisutna mitralna i trikuspidna insuficijencija – regurgitacija, poglavito u slučaju kada se proces s miokarda proširi na mitralnu i trikuspidnu valvulu.
Uzrok primarne restrikcijske kardiomiopatije je nepoznat. U dvije glavne skupine primarne restrikcijske kardiomiopatije uvrštena je idiopatska restrikcijska kardiomiopatija i fibroza endomiokarda. Također bolesti koje uzrokuju infiltraciju miokarda mogu se prezentirati slično kao i primarna restriktivna kardiomiopatija. Te su bolesti u prvom redu amiloidoza i kronično bubrežno zatajenje. Navode se i ostale bolesti kao što su sklerodermija, sarkoidoza, hemokromatoza, karcinoid i eozinofilni endokarditis kao mogući uzroci restrikcijske kardiomiopatije.
Simptom bolesti  je izražena intolerancija tjelesnog napora. Nepodnošenje tjelesnih napora uzrokovano je smanjenjen udarnog i minutnog vulmena srca. Bolesnici dosta često imaju srčanu aritmiju i to fibrilaciju atrija. Neki bolesnici imaju otežano disanje i gušenje te periferne edeme. Kod ovih bolesnika prevladava zatajivanje desnog srca.
Od simptoma bolesti valja spomenuti umor i malaksalost, a znakovi bolesti su i povećanje jetre, povećanje opsega trbuha zbog pojave tekućine u trbušnoj šupljini tzv. ascites i povećanje opsega nogu zbog otoka nogu.
Razlikovanje bolesnika s restrikcijskom kardiomiopatijom od bolesnika s konstrikcijskim perikarditisom ponekad može biti vrlo teško. Korištenjem brojnih dijagnostičkih procedura možemo prevladati ove poteškoće.
Dijagnoza restrikcijske kardiomiopatije postavlja se temeljem bolesnikovih simptoma, kliničkog pregleda i dijagnostičkim postupcima. Dijagnostičke pretrage su: elektrokardiografija (EKG), RTG snimka pluća i srca, ehokardiografija, kompjutorizirana tomografija (CT), nuklearna magnetna rezonanca (NMR), kateterizacija srca i biopsija endomiokarda.
Nakon postavljanja dijagnoze restrikcijske kardiomiopatije provodi se liječenje bolesti.
Mogućnosti liječenja su medikamentima iz skupine diuretika, blokatora kalcijskih kanala i antiaritmika. Ne postoji specifičan lijek za liječenje ove bolesti. Ovi lijekovi koje sam naveo smanjuju bolesnikove simptome i na taj način poboljšavaju kvalitetu života.
U nekih bolesnika s teškom kliničkom slikom restrikcijske kardiomiopatije jedini način liječenja je transplantacija srca.
Iz Belupove ljekarne, u liječenju restrikcijeke kardiomiopatije mogu se primijeniti lijekovi iz skupine blokatora kalcijevih kanala: AMONEX; i skupine diuretika: FURSEMID, FURSEMID FORTE i TOMID.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Povišen krvni tlak i terapija – molim savjet

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

“Preskoci” srca i ergometrija

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]