srce

ovako imam 18 godina nogometom sam se bavio 9 godina redovno, prestao sam prije 2 godine se bavit i poceo pusit ,eto pusim dnevno kutiju 2 godine ,idem u teretanu redovno zadnjih godinu dana i zadnjih 10 ak dana imam problem sa srcem,srcani tlak 3 dana zaredom mi je bio 95 ,nakon toga vim zapalim cigafu srce mi ubrzano lupa svaki put nakon bilo koje cigare,puls mi bude oko 110 ,i evo zadnjih dana boli me ta lijeva atrana gdje je srce prsa me bole nekad točno u sredini čim se malo nečim zamorim puls odmah skače mnogo, radio sam ultrazvuk danas srce je super, kardiolog kaže da je pravo sportsko srce ali mi nije rekao zbog cega mi se desava sve ovo, zamolio bih vas da mi ikako pomognete ako možete jer me brine ovo, da nije do cigara možda ?

20.3.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

Obzirom  na dob i na bavljenje sportom mala je vjerojatnost da bi opisane tegobe bile uzrokovane bolestima srca. Tome u prilog govori i uredan nalaz ultrazvuka srca. Vjerojatno pušenje cigareta ima udjela u vašim poteškoćama. Bilo bi najbolje da prestanete pušiti i nakon određenog vremena Vaše poteškoće će vjerotano prestati. Normalno je da pri tjelesnim naporima dolazi do ubrzane srčane frekvencije i do povećanja krvnog tlaka. Također se takve promjene mogu registrirati kod stresnih situacija, kod promjene vremena itd. Ovakve promjene tlaka i srčanoga ritma nisu znak bolesti srca. Javite se svojem liječniku obiteljske medicine koji Vam sigurno može pomoći.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Ljubazno Vas molim da mi pojasnite nalaz EKG-a

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Molim Vas pojašnjenje zaključka nakon obavljene ergometrije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]