Srce ili želudac

Muško, 35 god,zaposlen, situiran, oženjen, otac dvoje djece. Ponekad, u zadnje vrijeme češće, uvijek u mirovanju, nakon što se ustanem sa spavanja, nakon vrućeg napitka (kava, nes), jačeg obroka ili nevezano za nešto posebno, javi mi se žareća, jaka bol koja kreće iz prsa, dolazi do grla i čeljusti. Od jačine bola osjetim titranje u lijevom uhu. Ne širi se u ruke ni dalje po prsima. Traje nekih 5 minuta, možda i kraće, kada uzmem mnogo vode ili nekog napitka, poput soka, mineralne vode ili na kraju prođe sama. U tom trenutku dobijem strah (jer pomislim na to da nije srčani), ali nemam kratak dah, širenje bola u ruke, vrtoglavicu. Uspijem tada izmjeriti tlak, koji bude uredan. Pušim, ponekad pivo, debeo, posebno u stomaku 1,84 visina, 120 kg.
Ne uspijem u toku bola doći do HP jer u međuvremenu prestane, ali ipak tada urade ekg, tlak, sve uredno, kažu možda želudac ili angina.
Vadim lab i nalazi su: Glu 5,5, Kolesterol 6,2, Trigl 2,3, sve ostalo uredno (kks, dks, jetrene probe, urea i sl).
Uzv abdomena: masnija/ehogenija jetra, norm veličine, ostalo, bubrezi, nadbubrežne žlijezde, slezena,
Vadim lab i nalazi su: Glu 5,5, Kolesterol 6,2, Trigl 2,3, sve ostalo uredno (kks, dks, jetrene probe, urea i sl).
Uzv abdomena: masnija/ehogenija jetra, norm veličine, ostalo, bubrezi, nadbubrežne žlijezde, slezena, pankreas, mok. kanalni sistem, prostata sve uredno.
RTG pulmo: blago pojačan bronhopulmonalni crtež, bez svježih i upalnih inflatrata.
Idem kardiologu i nalaz slijedi: Adipozan, uzima Glukopghage 3x500mg radi inz.rezistencije, povremeno D vit, Omega.
EKG: Sinus ritam, fr 84min, normogram, Pr 0,16s, QT0,35, QTc 0,41s, bez promjena finalne oscilacije, RR 145/90 , fr.84min
Transtorokalni UZV srca: Sistolna funkcija EF 70%, Dijastolna funkcijai pritisak punjenja lijeve komore: Eval 0,65m/s, E/A 0,98; LAVI 20ml/M2
Sistolna funkcija desne komore: TAPSE 25mm
Dimenzije srčanih šupljina i velikih krvnih sudova (da ne prepisujem sve) sve UREDNO
Lijeva komora normalne morfologije, endokavitarnih dimenzija,normalna debljina septuma i zadnje zida, bez uočenih regionalnih poremećaja kontraktilnosti. Globalna sist funkcija očuvana. Pritisak punjenja lijeve komore nije povišen. Uglavnom slijedi: Desna komora, desna pretkomora, aortna valvuva, aorta, trikuspidalna vavulva, plućna vavulva, vena kava sve je normalnog dijametra i izgleda. Perikardni izliv se ne uočava. Šantovi nisu color doplerski registrirani.
ERGOMETRIJA: Pacijent opterećen srednje velikim naporom po standardnom Bruce protokolu. Opterećenje je trajalo 6 min i 28 s. (III stepen opterećenja) i prekinut je zbog maximalno dostignute fr. predviđene za dob i pol. Postignuto je radno opterećenje od 10 MET.
U toku testa se u fazi napora registruju povremene supraventikularne ekstarsistole. Dobar odgovor srčane frkvence, dobar pad u recovery, naglašen odgovor krvnog tlaka uz slabiji oporavak u recovery-u.
Ne verifikuje se silazne/horizontalne ST depresije.
RR prije testa 145/95
RR nakon testa 200/80
5min recovery 180/80
U fazi recovery nije bilo poremećaja ritma. Bez bolova u grudima.
Za dostignuti nivo opterećenja ne postoje znaci koronarne insuficijencije, naglašen odgovor krvnog tlaka na napor.
Potrebna korekcija TT te terapija hipertencije: Nebilet plus 12,5mg 1×1 ujutro.
Kontola gastoenterologa i tlaka (holter tlaka za 6 mjeseci).
Pitanje je trebam li i dalje nastaviti tražiti uzrok u srcu, zahtijevati CT koronarografija ili su dijagnostike koje su do sada urađene dovoljne za isključivanje ishemijske bolesti srca? Nemam klasične tegobe, bolesti želudca poput gorušice, vraćanje kiseline u usta te mi nije jasno ako ovo može biti od želudca, koji je uzrok ovako jakog bola u prsima?
Unaprijed hvala.

11.12.2019

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

učinjene pretrage ne pokazuju da je srce uzrok Vaših poteškoća. Potrebno je učiniti dijagnostičke pretrage u svrhu otkrivanja bolesti probavnog sustava kao mogućeg uzroka poteškoća. Nije potrebna CT koronarografija. Potrebna je redukcija tjelesne težine i liječenje hiperlipidemije.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Srce

UZV srca – što možete reći o mom nalazu?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]