Srce pitanje

Poštovani,

ženska sam osoba, 97. godište. 68 kg i 176 visoka. Molila bih vas ako bi mi mogli pomoći odgovorom na moja pitanja. Ispričavam se na dugoj poruci.
UZV je napravljen 30.09.
Srčane strukture: mitralni zalistak: morfološki uredna, regurgitacija nema, max. brzina protoka E 0,86 m/s A 0.84 m/s E/A 1,0

aortni zalistak: trolisna, morfološki b.o, regurg nema, max. brzina protoka 1,3 m/s, max. gardijent tlaka 7 mm/Hg

trikuspisni zalistak: morfološki b.o,
regurg blaga, max. brzina regurg. mlaza 2,2 m/s

pulmonalni zalistak: morfološki b.o, regurg u tragu, max.brzina protoka 0,9 m/s ,max. gardijent tlaka 3 mm/hg, akceleracijsko vrijeme 111 ms

perikard uredan
intrakardijalne tvorbe nisu nadene
lijevi ventrikul-dijastols 4,7.
lijevi ventrikul- sistols 2,9.
desni ventrikul- dijastola 2.0.
lijevi atrij 3,8.
korijen aorte 3,8. intraventrikulski septum 1,0. stražnja stijenka LV 1,0.
desni atrij 3,0.
funkcija ljevog ventrikula: frakcija skraćenja 38%, ejekcijska frakcija 69%.

holter – 7 mjesec. tijekom snimanja zabilježeno 1101 913 QRS kompleksa/21:46.
Srčanom akcijom vodio se sinuski ritam, frekvencija se kretala od 52/min u 02:18 do 165/min u 08:58. prosječno 92/min.
Od ventrikularnih poremećaja ritma 3 pojedinačne već jedna nadoknadna, od supraventrikularnih zabilježeno 1390 sves. nije zabilježeno smetnji provođenja, nije zabilježeno značajnih ST-T promjena.

Ergonometrija, početak 11. mjeseca – procjena kardi. spodobnosti, potrošnja: očekivana 2,4 l/min ili 36 ml/kg/min, postignuta 1,8 75% očekivanog.
Puls: u mirovanju 108, 6. min poslije opterećenja 112 min, očekivani maksimum 198/ min postignut, 184/min 93% očekivanoga,
tlak mirovanje: 120/90 , max.opterećenje 150/90 , 6 min poslije opterećenja 110/85.
dvostruki produkt RRxP/1000:28 MET 7,7
poremećaja ritma nema
smetnje provodenja nema QT interval: normalan
trajanje testa 7 min ( prekid u 1. min 3 prog.)
razlozi prekida puls
funkcijska klasifikacija I
funkcijska aeorobna onespodonljenost ne postoji
integrirani funkcijski kardiovaskularni kapavitet 75% (redukcija za 25%) test kotonsrne rezerve negativan. početak fiz aktivnost.

Razlog svih pregleda je bol u prsima. Također, napravljen rtg pluća i srca, 9. mjesec. Krvna slika, štitnjača, rtg prsne kosti – sve u redu. EKG (ne brojim koliko puta više) uvijek sve zabilježena.

U zadnjih 3-4 tjedna imam česta preskakanja, kao da ih osjetim, također su aritmije vidljive na tlakomjeru (često gledam ima li aritmija zbog straha i često su vidljive), počela sam piti magnezij i čaj od matičnjaka, smanjila pušenje i izbacila kavu. Preskakanja se najviše dešavaju navešer, pogotovo kad ležim, s time se povećava moja anksioznost. Jako me strah da će mi se nešto desiti, pogotovo sa srcem. Također, stalno pročitam kako mladi ljudi naglo umru od srca i to mi izazove velik strah i anksioznost zbog ovih preskakanja. Strah me baviti se bilo kakvim aktivnostima zbog straha za srce (upisala sam yogu), imam osjećaj čim nešto radim da srce preskače i da će stati… jako sam ankziozna i u strahu cijelo vrijeme da će se nešto desiti te mi je pažnja stalno usmjerena na srce. Molim vas, možete li mi reći je li ovo opasno i je li moguće da su se aritmije od 7. mjeseca pojačale i postale opasne? Je li možda i anksioznost povezana sa aritmijama, pogotovo kad pročitam nešto
vezano uz srce? Takoder, možete li mi reći da li bi bilo pametno ponovo napraviti sve pretrage za srce?

7.1.2020

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

prema svim ovim nalazima može se zaključiti da srce nije uzrok Vaših poteškoća. Potrebno je dijagnostičkim postupcima tražiti druge uzroke Vaših tegoba. Preporučam Vam redovitu svakodnevnu tjelesnu aktivnost koja bi mogla ublažiti Vaše poteškoće.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

EKG

Imam nalaz holtera EKG-a – možete li mi reći svoje mišljenje?

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?