Stanje nakon operacije aortokoronarnih premoštenja, molim savjet!

 

Zbog anginoztnih tegoba učinjena invazivna obrada. KORONAROGRAFIJA: Signifikantna stenoza distalnog sdebla, signifikantna stenoza LAD, autokolateralizirana CTO OM1, intermedijarna stenoza srednje RCA. 13.12.2021. hitni CABGX3- postop. troponin do 3519. Na zadnjem UZV srca nađen mali perikardni izljev i pleuralni izljev lijevo – preporučen indometacin.Bio je dobro do unazad 5 dana ponovo osjetio bol u prsnom košu, javi se u fizičkom naporu. Prije 3 dana pregledan u OHBP učinjen lab: L 8,2, E 5,02, Hgb 144, Htc 0,44, MCV 87,6, Trb 401, troponin12, CRP 2,78, AST 16, ALT 19, urea 6,3, kreatinin 75, Na 137, K 4,0 eGF>90 ml/min

TT 85 kg sat02 97%

Pluća: normsalan šum disanja

Srčana akcija ritmična, tonovi jasni, šumova ne čujem RR 120/70 DR 110/70 LR Trbuh mekan, bezbolan, jetra i slezena se ne palpiraju

Potkoljenice bez edema

EKG: sinus ritam, frekv. 96/min, s u D1, PQ 0, 15 sek, QRS 0,11 sek, smetnje repolarizacije UZV SRCA: Uredno velik LV očuvane sistoličke funkcije. Blago uvećan LA. Uredan DV. Blaga MR. Ne nalazim perikardnog niti pleuralnog izljeva lijevo.

ERGOMETRIJA: Test opterećenja prekinut je u 05:30 minuti protokola po Bruceu pri frekvenciji 141/min (83% max. frekvencije) zbog zamora. Nije zabilježeno poremećaja srčanog ritma, a dolazi do značajne depresije ST spojnice u D1-D3, aVF, V4-V6 odvodima uz rekuperaciju nakon 10 minuta odmora. Uredan porast krvnog tlaka u opterećenju. 7,0 METs. Test opterećenja pozitivan.

TH: dijabetička dijeta, Pantoprazol 40 mg natašte, Nibel 5 mg ujutro, Amlopin 2,5-5 mg navečer, Trimetazidin 2×1 tbl, ISMN 20 mg 2×1, Andol 100 mg 0,1,0, Kogrel 75 mg 1×1, Sortis 40 mg 0,0,1, NTG spray pp, ograničenje fizičkih napora.
Kako je od operacije prošlo malo više od 2 mjeseca 13.3 će biti i 3 mjeseca šta vi savjetujete i predlažete u vezi navedenog

22.4.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

Svakako ste dobro zaštićeni medikamentoznom terapijom. Trebali biste biti u programu stacionarne kardiološke rehabilitacije. Ukoliko se budu dalje javljali bolovi u grudima, javite se svom invazivnom kardiologu kod kojeg ste bili na koronarografiji radi odluke o ponovnoj koronarografiji.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

EKG

Imam nalaz holtera EKG-a – možete li mi reći svoje mišljenje?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]